Službeno je: Single žene su sretnije od single muškaraca
Život samaca ima svoje prednosti i mane, a sreća pojedinca koji nije u vezi najčešće ovisi o tome koliko žarko zapravo žudi za partnerskim odnosom....
Začudi li vas kad na WhatsAppu ili Messengeru dobijete poruku koja (naglo) završava točkom? Naime, prema najnovijim istraživanjima o jezičnim pravilima koja vrijede na internetu, točka na kraju ostavlja vrlo negativan dojam. To tvrdi istraživački tim Sveučilišta Binghamton i Gretchen McCulloch, autorica knjige o pravilima internetskog jezika. Ona kaže da mnogi mladi ljudi danas točku na kraju poruke smatraju – potpuno nepristojnom.
Objasnila je i da je, kad dobijete takvu poruku, potpuno opravdano pitati sugovornika je li iz nekog razloga ljutit na vas.
“Ako ste mladi i nekome šaljete poruku, trebali biste svaku rečenicu slati u drugoj poruci i nikako ne koristiti točku. Danas na internetu vrijede takva nepisana pravila da i najjednostavniji interpunkcijski znak poprima gotovo pasivno-agresivnu konotaciju kad je u pitanju slanje poruka”, kaže McCulloch.
No dodaje kako je takvim pravilima potrebno neko vrijeme da zažive i da se počnu globalno primjenjivati. Do istog zaključka došao je i istraživački tim sa Sveučilišta Binghamton još 2015. godine.
Tada su u časopisu “Computers in Human Behavior” objavili studiju u kojoj je bilo uključeno 126 studenata, a koji su uglavnom rekli da tekstualne poruke koje završavaju točkom smatraju manje iskrenima i srdačnima od onih koje na kraju nemaju nikakav znak interpunkcije.
Voditeljica te studije, Celia Klin, objasnila je tu pojavu.
“Porukama nedostaju mnoge socijalne karakteristike koje prepoznajemo kad s nekim uživo komuniciramo. Kad govore, ljudi na razne načine prenose društvene i emocionalne informacije; pogledima, izrazima lica, tonom, pauzama u govoru i slično, a te mehanizme, naravno, ne mogu koristiti prilikom pisanja poruke”, kaže.
Dodaje kako se zato oni koji razmjenjuju poruke oslanjaju na ono što imaju na raspolaganju – emotikone, namjerne pravopisne pogreške koje oponašaju zvukove govora i interpunkciju.
S tim se slaže i lingvistica Gretchen McCulloch, koja dodaje kako u govoru lako možemo naslutiti kraj rečenice, recimo po spuštanju glasa sugovornika. Zato je, kako preporučuje, dobro koristiti interpunkciju u tekstualnim porukama kad ljudi namjeravaju biti ozbiljni, no ako je riječ o ležernom dopisivanju s prijateljem, može se pogrešno protumačiti.
“Ako vi i vaši prijatelji obično ne koristite točku u npr. grupi na WhatsAppu, a netko to onda čini, vjerojatno vam pokušava dati do znanja kako se osjeća i priča postaje ozbiljnija”, objasnila je za The Guardian Erika Darics, profesorica lingvistike na Sveučilištu Aston u Birminghamu.
Puno ljudi misli da su SMS poruke i emotikoni trend “kulture lijenosti” kad je u pitanju gramatika i interpunkcija, no Darics tu tvrdnju odbacuje.
“Znakovi poput raznih emotikona podižu svijest o jeziku i mogu nam pomoći da bolje shvatimo kako biti suptilan i u drugim vrstama komunikacije, poput politike ili propagande”, zaključuje.
Foto: Oleg Magni (Unsplash)