Nutricionistica Ivana Barišić o tome kako se hrani nakon dijagnoze Hashimoto i inzulinske rezistencije

Jedna od najpoznatijih hrvatskih nutricionistica i autorica knjige “Nutrition is self care”, Ivana Barišić, priča nam kako su je zdravstveni problemi potaknuli na promjene u prehrani, što je u potpunosti izbacila, a čemu i dalje ne može odoljeti.

Ono smo što jedemo fraza je koju smo čuli već nebrojeno puta, a iako nam se čini kao klišej, izlizana, važnost prehrane i njezin utjecaj na zdravlje osjetila je i Ivana. Zdravstveni izazovi s kojima se suočila, dijagnoze propusnosti crijeva, intolerancije, Hashimoto bolesti i inzulinske rezistencije, potaknuli su je na promjenu i prilagodbu prehrane vlastitim potrebama. Otkrila nam je tako da je jutarnji doručak postao neizostavan dio njezinog dana kako bi održala stabilnost razine glukoze u krvi, a međuobroci, ručak i večera rezultat su uravnotežene kombinacije makro- i mikronutrijenata.

Na čemu se bazira Vaša prehrana?

Moja prehrana pažljivo je prilagođena mojem životnom stilu i posebnostima, poput inzulinske rezistencije. Preferiram slani ili neutralni jutarnji doručak kako bih održala stabilnost razine glukoze u krvi. Tijekom radnog dana uključujem dva međuobroka s fokusom na proteinima i cjelovitim žitaricama, uz voćne snackove. U uvjetima brzog tempa ponekad se oslonim na proteinski shake kao zamjenu za ručak. Kasniji ručak često je složen od ribe, mahunarki, grahorica, povrća, rižinih tjestenina i riže, s umjerenim unosom mesa dva puta tjedno. Večera je usmjerena na proteine s minimalnim unosom ugljikohidrata s obzirom na to da ih unesem u prvom dijelu dana.

Što ste potpuno izbacili?

Iz svoje prehrane nisam potpuno eliminirala ništa, no zbog dijagnoze Hashimoto i hipotireoze, svela sam unos glutena i mliječnih proizvoda na minimum. Eliminacija glutena preporučena je u takvim situacijama. Unos mesa i jaja također je smanjen, dok je fokus stavljen na odabir manje prerađene hrane. Ovakav pristup doprinosi održavanju zdravlja te podržava specifične potrebe povezane s autoimunim stanjem i hormonalnim disbalansima.

Imate li nešto na što ste “slabi”, nešto čemu ne možete odoljeti?

Iako se trudim održavati uravnoteženu prehranu, moja su “slabost” gumeni bomboni koje konzumiram rijetko, otprilike jednom mjesečno. Važno je naglasiti da, kao i svatko drugi, i ja kao nutricionistica imam svoje trenutke slabosti, no ključ je u umjerenosti i svjesnosti o prehrambenim izborima, čak i u danima manje optimalne discipline.

Što je najvažnije prilikom promjene prehrambenih navika?

Ključno je krenuti s pažljivim pristupom i potražiti savjet stručnjaka da biste osigurali održivost i pravilno funkcioniranje organizma tijekom tog procesa. Savjetovanja s nutricionistom ili stručnjakom za prehranu pomoći će vam izbjeći gladovanje i nedostatak važnih nutrijenata poput vitamina, minerala i vlakana. Ako se odlučite sami krenuti u promjenu prehrambenih navika, ključno je fokusirati se na tri glavne komponente: prehranu, san i tjelesnu aktivnost.

Kako započeti s promjenom?

Preporučujem raznolikost u prehrani, izbjegavanje prerađene hrane, odgovarajuće hidriranje i unos minimalno tri porcije svježeg voća i povrća svakodnevno. Tjelesna aktivnost, poput vježbanja ili šetnji barem tri puta tjedno, također je važan dio ovog procesa. Važnost sna često se može podcijeniti, ali on je ključan za regeneraciju tijela, a posebice u regulaciji hormona. Pravilan san ima iznimno važnu ulogu u održavanju ravnoteže i usklađivanju tijela tijekom ovog puta transformacije prehrambenih navika. Kombiniranjem ovih triju ključnih komponenata možete postići održive i zdrave promjene u prehrani te doprinijeti općem blagostanju vašeg tijela.

Kako u “moru” različitih dijeta, načina prehrane, savjeta, pronaći ono što odgovara baš nama?

U ovom obilju informacija ključan je individualni pristup koji će odgovarati specifičnim potrebama svakog pojedinca. Kao nutricionistica, preporučujem personalizirani pristup koji uzima u obzir zdravstveno stanje, ciljeve pojedinca, prehrambene preferencije i životni stil. Osiguravanje odgovarajućeg unosa svih potrebnih nutrijenata, izbjegavanje ekstremnih dijeta te prilagodba prehrambenih navika prema individualnim potrebama često su ključni koraci. Treba naglasiti i važnost dugoročne održivosti prehrambenih promjena kako bi se postigla ne samo fizička dobrobit već i optimalno zdravlje.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by 𝗜𝘃𝗮𝗻𝗮 𝗕𝗮𝗿𝗶𝘀̌𝗶𝗰́ mag.nutr. (@_ivana_barisic_nutricionist_)

Ivanina tri pravila

Ravnoteža nutrijenata: Prioritet je održavanje ravnoteže da bi se podržala energija, smanjio stres i ojačao imunološki sustav. To uključuje unos cjelovitih žitarica, proteina, zdravih masnoća, voća i povrća.

Redoviti obroci: Pravilna raspodjela obroka tijekom dana pomaže u održavanju razine glukoze u krvi, što pozitivno utječe na stabilnost energije i raspoloženja.

Svjesno hranjenje: Obratiti pozornost na kvalitetu namirnica, izbjegavati prekomjerni unos šećera i prerađene hrane te integrirati tehnike kao što je mindful eating. To može pomoći u smanjenju stresa i podržati opću dobrobit.

Pročitajte: Pastry chefica Tea Mamut otkrila nam je kako se hrani i gdje najčešće kupuje namirnice

Foto: PR, Instagram