Sirovo mlijeko postalo je popularno. Evo zašto ga ne trebate piti
Društvenim se mrežama u posljednjih nekoliko mjeseci proširio krajnje neobičan trend - sirovo, nepasterizirano mlijeko. Naime, kreatori sadržaja ko...
IZBJEGAVATE UGLJIKOHIDRATE? Pa ta odluka vam nije baš najpametnija
Ugljikohidrati se zadnjih godina nalaze tamo gdje su prije bile masti – na vrhu lista nepoželjnih namirnica, ali izgleda da su tamo postavljeni bez valjanog razloga.
Naime, istraživanje je pokazalo da ljudi u srednjim godinama koji polovicu dnevno potrebnih kalorija u organizam unose iz ugljikohidrata žive nekoliko godina dulje od skupine koja prehranu temelji na mesu i što manjoj količini ugljikohidrata.
U zadnje su vrijeme u Europi i sjevernoj Americi vrlo popularne low carb dijete koje se temelje na smanjenom unosu ugljikohidrata, poput Atkinsonove ili Paleo dijete, i povećanom unosu masti, jer jamče gubitak kilograma i smanjuju opasnost od razvoja nekih bolesti.
Ljudsko tijelo bez sumnje treba ugljikohidrate jer su glavni izvor energije za tijelo i izvrstan izvor vlakana te sprečavaju razvoj brojnih bolesti. Usto je za normalno funkcioniranje organizma najvažniji balans, što znači da u prehrani trebaju biti zastupljene sve grupe namirnica. Treba podsjetiti da nisu svi ugljikohidrati isti – jednostavni ugljikohidrati iz rafiniranih i procesuiranih namirnica rezultiraju pretilošću, dijabetesom, srčanim problema, pa čak i razvojem karcinoma.
Studija duga 25 godina provedena na 15.400 Amerikanaca Oko 15.400 Amerikanaca koji su sudjelovali u istraživanju ispunilo je upitnik o prehrambenim navikama, o vrsti namirnica i veličini porcija iz čega su znanstvenici procijenili koliko su u organizam unosili kalorija iz ugljikohidrata, masti i proteina.
No američka studija čiji su podaci prikupljani više od 25 godina upućuje na to da je puno zdravija umjerena konzumacija ugljikohidrata ili zamjena masti i proteina iz mesa biljnima. Ustanovili su da su osobe koje su oko 50 do 55 posto energije u organizam unosile iz ugljikohidrata imale nešto bolje izglede za dulji život od onih kod kojih su te vrijednosti bile niske.
Američki znanstvenici su procijenili da bi nakon 50. godine života osobe koje u organizam unose umjerenu količinu ugljikohidrata (oko 40 posto) iz zdravih izvora mogle prosječno proživjeti još 33 godine.
Tvrde i da unos u organizam visokog udjela ugljikohidrata, a to znači oko 70 posto, iz tjestenine, riže, kolača, šećernih pića, smanjuje životni vijek, no puno manje u odnosu na prehranu u kojoj dominira meso.
“Prehrana s manjim udjelom ugljikohidrata koji se zamjenjuju bjelančevinama ili mastima postala je vrlo popularna i proširena u zadnje vrijeme”, rekla je voditeljica studije Sara Seidelman. “No rezultati naše studije upućuju na to da se prehrana bazirana na mesu s malim udjelom ugljikohidrata povezuje s kraćim životnim vijekom i do četiri godine”, izjavila je znanstvenica.
