Ako pratite domaću gastro scenu, vjerojatno vam je itekako poznato ime Janja Benić, koja stoji iza bloga i profila Janjolinka.
Već nekoliko godina ona upravo tamo dijeli svoju ljubav prema kuhanju, slasticama i novim receptima. Osim toga, voli fotografirati hranu, organizira radionice, a upravo one krafne o kojima se dugo pričalo njezinih su ruku djelo.
Da je njezin trud prepoznat i šire dokazuje i to što je upravo danas možete gledati u novoj dokumentarnoj seriji Ideja Uspona koja gledatelje uranja u živote iznimnih pojedinaca diljem manje poznatih regija Hrvatske. Kroz prvu sezonu prikazuju se pitoreskni krajevi Podravine, Hrvatskog zagorja, Istre i Slavonije, gdje se protagonisti nalaze daleko od užurbanih urbanih središta.
Seriju možete od 22. svibnja pratiti na HRT-u, a druga epizoda na redu je u ponedjeljak (danas) 29. svibnja. Redatelj Filip Filković Philatz već nam je imao prilike otkriti puno toga, kao i protagonisti serije Daria i Mario iz Hiking Croatia.
Tom prilikom popričali smo s Janjom i osim pitanja odakle se rodila njezina ljubav prema kuhanju, otkrila nam je i kako bira namirnice, gdje živi, kako gleda na svoj poslovni put, ali i za naše čitateljice pripremila je recept za izvrsne sourdough galette s jagodama.
Pročitajte: Pastry chefica Tea Mamut otkrila nam je kako se hrani i gdje najčešće kupuje namirnice
Ljubav je to koja je samo rasla kroz godine kao i moje samopouzdanje u pripremi hrane. Hrana je u kulturi naše obitelji uvijek bila bitan segment, ali i iskustvo života u Londonu te dostupnost puno različitih kuhinja i namirnica utjecalo je na moj doživljaj hrane. Hrana je i jedno gotovo neiscrpno područje oko kojeg uvijek možete puno učiti i ima velik doprinos svakoj životnoj situaciji u kojoj je dobro nešto i “prigristi”. Bitno utječe na zdravlje, zadovoljstvo i samo uzbuđenje onih koji će probati nešto novo i ukusno te je taj lijepi kontekst čini posebnim dijelom naših života.
Uvijek imam problem s odgovorom na ovo pitanje iako se često pojavljuje. Mislim da ako imate priliku jesti kvalitetne namirnice, ukusno pripremljene, lijepo začinjene u dobrim i kreativnim kombinacijama, s pažnjom i ljubavlju kakvu zaslužuju, svako jelo će vam biti jako fino. Tada je i teško reći koje vam je najdraže jer to ovisi o raspoloženju, sezoni itd. Volim jesti gotovo sve, ali posebno cijenim svako malo kompleksnije jelo, dobru kombinaciju namirnica i začina. Fina salata ili prilog prije će me razveseliti od nekog standardnog mesa ili ribe.
Kada ste puno u temi hrane, stalno nešto radite, uživate u otkrivanju nečega novog, imate i puno prijateljica koje se bave istim, pa je onda to značajno jednostavnije i lakše. Zapravo, možda i inspiraciju najviše crpim od prijateljica koje nešto pripreme za zajednička druženja ili imaju neku preporuku. Kad je riječ o sadržaju za klijente, onda je tu nešto više promišljanja koje ovisi i o namirnicama koje klijent želi promovirati, stilu koji želi i slično. Uglavnom, od puno fokusa u jednoj temi, kao što je za mene hrana, dolazi i puno inspiracije.
S obzirom na to da živimo u Stubičkim Toplicama, imamo priliku puno više kupovati domaće namirnice iz lokalnog uzgoja, ali i uzgajati svoje u našem vrtu, čemu se uvijek veselimo. Svakako preferiram sezonske namirnice, jedemo puno salate u raznim kombinacijama i kao prilog i kao konkretno jelo. Volim i iskoristiti cijele namirnice kad god je to moguće kako bi se smanjila količina BIO otpada.
Jako mi je drago da sam imala priliku sudjelovati u ovom projektu. Ova dokumentarna serija prikazuje pojedince koji su svojim inovativnim idejama značajno utjecali ili su potaknuli jedinstvene projekte u svojim regijama. Užitak je bio ugostiti cijeli tim i autora projekta Filipa, s kojima je bilo lijepo surađivati i malo “zagrepsti” po nekim vlastitim pretpostavkama oko vlastitog života i posla. Snimanje je proteklo super jer je cijela produkcija super, znaju što žele dobiti, trude se, i kad misliš da je već “previše” snimanja, imaju snage za još neki kadar u kojem ćete primjerice loviti zalazak sunca. Najnapetiji dio bilo je stanje našeg interijera jer smo tek noć prije snimanja dobili radne plohe za kuhinju i stol budući da smo bili u renovaciji kuće.
Meni se sviđa to što se prikazuju neuobičajene priče i ljudi koji rade poslove koji su na neki način “dio njih samih”, otvara neku perspektivu gledatelju i vodi ih u vizualno lijepu priču u različite krajeve Hrvatske. S obzirom na dinamiku epizode, lijepe kadrove, opuštajuću atmosferu, mislim da je i dobra za inspiraciju svima koji su na tragu sličnih životnih odluka ili za one koji se žele opustiti i upoznati neke nove ljude, barem ovako preko ekrana.
Živim u Stubičkim Toplicama. Kupili smo kuću krajem 2021. i tu se preselili. Tako sam se nakon Londona i Zagreba vratila u svoj kraj jer sam tu rođena i odrasla. Mužu se također svidjelo to što možemo živjeti okruženi zelenilom, a opet smo dovoljno blizu Zagreba. Čak mi i poslovna strana bolje odgovara budući da u svojoj kući organiziram sourdough experience radionice pa volim reći da posao “dolazi” k meni u Stubake. Svakako nam je lijepa promjena biti u manjem mjestu s puno zelenila, vrtom, ptičicama. Naravno, velik utjecaj ima i kontekst naših poslova budući da oboje radimo dosta vremena od kuće te smo fleksibilni s većinom obveza i odlazaka u Zagreb ili kod klijenata.
Ne razmišljam puno o tome budući da se taj poslovni put događa uz puno strpljenja i truda, ali mogu istaknuti da sam uz krafne najviše ponosna na svoju ustrajnost oko rada sa sourdough tijestom. Kroz radionice se događa jedna potpuno drukčija i lijepa interakcija s polaznicima, a manje je poznato da dosta radim i s restoranima kako bi u svoju ponudu uvrstili sourdough proizvode. Veseli me svaki utjecaj i pomak “nabolje” u tom smislu.
Karijerno sam stvarno radila puno toga; otišla sam u London raditi kao au-pair, a provela sam tamo pet godina na raznim poslovima, od asistentice na snimanju dokumentarca o Alanu Mooreu, osobne asistentice vrlo uspješne odvjetnice do povremenog rada u hrvatskoj ambasadi. Nakon povratka u Zagreb i sedam godina provedenih u velikoj IT tvrtki, odlučila sam se vratiti velikoj ljubavi, a to je hrana.
View this post on Instagram
View this post on Instagram
Trebat će vam oko 100 g hladnog startera (u tijesto za galette možete staviti i stariji starter (ako vam je ostalo otprije) koji je stajao dva-tri dana u hladnjaku)
25 g startera
50 g vode
50 g brašna kojim hranite starter (idealno da bude od pšeničnog brašna)
Kad se starter udvostruči u opsegu na sobnoj temperaturi, prebacite ga u hladnjak. Navečer možete zamijesiti tijesto.
Za tijesto
200 g brašna tip 550 ili 210 g bijelog pirovog brašna
5 g soli (1 žličica)
10 g šećera (1 žlica)
150 g hladnog maslaca
100 g hladnog startera
2 žlice jabučnog octa
2 žlice hladne vode
Za nadjev
oko 500 g očišćenog voća (jagode, borovnice, breskve, marelice… što god se može peći)
1 žlica limunovog soka
3 žlice tapioka škroba ili gustina
50 g šećera
1 jaje (za premazati tijesto)
smeđi šećer za posipati tijesto (Demerara)
U veću zdjelu stavite brašno, sol i šećer pa dodajte maslac narezan na kockice. Izmrvite sve zajedno rukama ili u food procesoru. Potom dodajte hladni starter, jabučni ocat i hladnu vodu. Sve izmiješajte ili miksajte u mikseru pomoću paddle (list) nastavka.
Nemojte predugo miksati nego dovršite tijesto na radnoj plohi uz dodatak malo brašna samo kako bi se sve skupilo u kuglu. Spljoštite tijesto u disk i zamotajte u prozirnu foliju te ga spremite u hladnjak – idealno preko noći. Drugi dan izvadite tijesto iz hladnjaka, ostavite ga na sobnoj temperaturi da se kratko temperira. Tako ćete ga lakše razvaljati.
Pobrašnite površinu i razvaljajte tijesto u promjer cca 36 cm te odrežite rubove (tijesto mora biti kružnog oblika). Stavite tako razvaljano tijesto na papir za pečenje pa u hladnjak. Za to vrijeme pripremite voće. Narežite jagode na četvrtine (ili pripremite drugo voće) i stavite u zdjelu. Dodajte limun, šećer i gustin/tapioku.
Sve pomiješajte pa stavite na sredinu tijesta, ostavite si oko 5-6 cm ruba tijesta prazno da biste mogli preklopiti tijesto preko voća. Stavite galette na barem posla sata u hladnjak da se stegnu. Kad su spremne za pečenje, uključite pećnicu na 200 °C-205 °C, umutite jaje kojim ćete premazati rub galetta silikonskom metlicom pa posipajte smeđim Demerara šećerom. Galette se peku 30-40 minuta (ovisno o jačini pećnice), tijesto mora dobiti lijepu zlatno-smeđu boju, a voće mora imati mjehuriće od voćnih sokova.
Foto: PR, Instagram, Privatna arhiva
Koliko god dobar ukus za filmove imali, mnogi ipak vole pogledati sladunjave božićne filme u kojima nema puno logike, ali zato vlada obilje nade i ...
Kad pomislimo na joga retreat, prvo zamišljamo neku izoliranu lokaciju u prirodi, nepoznate ljude na jednome mjestu koji se okupljaju na ranojutarn...
I dok često živimo okruženi teškim i izazovnim vijestima, vjerujemo da pozitivne promjene, bez obzira na to koliko se činile malima, zaslužuju medi...
Koji su najbolji cozy krimići za jesen 2024.? To je vjerojatno pitanje na koje je teško odgovoriti, no ovih pet na mnogim se listama (pa i po našem...
