Je li 10 000 koraka dnevno nužno za zdravlje ili je riječ o mitu?

Ma sigurno ste negdje već pročitali da je za zdravlje i mršavljenje potrebno odraditi određen broj koraka. Ta brojka je bila tih “nedostižnih” 10 000. Realno, nekima je to uz posao i dnevni raspored usputna aktivnost, no onima koji putuju na posao automobilom i sjede za računalom, ova brojka zvuči nemoguća za odraditi na dnevnoj bazi.

Iako općenito znamo da je ključ zdravog života raznovrsna prehrana i tjelesna aktivnost, jeste li se ikad zapitali zašto magični dnevni broj iznosi 10 000 koraka – i odakle uopće potječe ideja o tome? I je li važno ako dobijete nešto manje ili malo više?

Pravilo staro gotovo 50 godina

Kada su se 1965. održavale Olimpijske ljetne igre u Tokiju u Japanu, profesor po imenu Yoshiro Hatano zainteresirao se za pronalaženje najutjecajnijih metoda u borbi protiv bolesti srca i pretilosti. Tijekom svog istraživanja želio je pronaći način za izračunavanje broja sagorenih kalorija tijekom vježbanja. Hatano je teoretizirao da bi poduzimanje 10.000 koraka dnevno – što je ekvivalent od oko pet kilometara – rezultiralo porastom kalorija od 20 posto za prosječnu osobu, objašnjava Lauren Jenai, suosnivačica CrossFita i osnivačica Manifesta za RealSimple.

Hatano je tada stvorio Manpo-kei, uređaj sličan koraku za poticanje ljudi da stanu na noge tijekom olimpijske sezone kada su mnogima zdravlje i kondicija bili najvažniji. “Samo ime koristilo je japanski znak za 10 000, što nalikuje čovjeku u pokretu”, kaže Jenai. “Popularnost koncepta i brojača koraka nastavlja se do danas u Japanu.” Dvadesetak godina kasnije proširio se koncept na SAD i druge zemlje, postavši zdravstveni standard koji preporučuju Svjetska zdravstvena organizacija, Američko udruženje za srce i Centri za kontrolu i prevenciju bolesti.

Je li 10 000 čarobna brojka ili samo mit?

Istina je jednostavna – potrebe svih za aktivnostima su različite i treba ih odrediti mnoštvo čimbenika. O tome trebate li napraviti 10 000 koraka ovisi i o tome jesu li vam noge zdrave, želite li izgubiti kilograme, imate li problema sa srcem i plućima… U prosjeku, neaktivne osobe dosegnu oko 5 000 koraka, aktivni od 7 500 do 10 000, a oni vrlo aktivni jako jednostavno dostignu i 12 500 koraka. Ako želite odrediti vlastiti cilj, započnite prvo pratiti koliko koraka uopće postignete tijekom svog tipičnog dnevnog kretanja (najbolje pametnim satom ili pametnim telefonom s ugrađenim pedometrom). Kad vidite tu brojku, počnite povećavati za 500 koraka. I budite strpljivi.

Uzmite u obzir i druge aktivnosti

Za zagrižene vježbače, hodanje se može doimati kao lijeni način treninga, pa čak i da uopće nije trening, ali u stvarnosti to je jedan od najboljih načina za održavanje kondicije povećavanjem dnevnog broja koraka. No neophodno je prepoznati da sve aktivnosti ne uključuju doslovne korake (plivanje, brisanje prašine, joga, bicikliranje), ali pojam “koraka” također obuhvaća te aktivnosti. Za pomoć postoje praktične tablice pretvorbe koje možete koristiti za prevođenje pokreta bez koraka u korake koji se računaju na postizanje 10 000 maraka ili bilo koji drugi korak koji imate za sebe. Na primjer, vrtlarenje, trening s utezima ili korištenje ručnog bicikla zdrave su aktivnosti koje se temelje na kretanju, i koje treba uzeti u obzir.

Slušajte svoje tijelo

Nemojte se forsirati! Samo zato što vidite nekoga da brže hoda od vas i radi već svoj drugi krug, to ne znači da se vi trebate pomaknuti i pokušati natjecati. Nemojte forsirati jer ćete pretjerati, previše se istegnuti i izgubiti volju i želju za rekreacijom. U redu je povući se nekoliko dana po potrebi kako bi se vaše tijelo moglo prilagoditi novim razinama kretanja.

Parkirajte dalje, izađite tramvajsku stanicu ranije, odaberite stepenice umjesto onih pokretnih, i vidjet ćete rezultate. Nastavite hodati i nemojte biti prestrogi prema sebi!

Foto: Bignai/Shutterstock