Je li bolje misliti da je kraj pandemije blizu, ili da je ovo naša nova realnost?

Pandemija i sve njezine posljedice postale su sastavni dio naših života. Nekim danima te posljedice živimo gotovo neprimjetno, a nekad ih proučavamo kroz strah, nestrpljivost i anksioznost.

Sad već gotovo svi imamo dane kad se ne osjećamo normalno niti optimistično. No kad su u pitanju prognoze, ljudi se uglavnom dijele na dvije osnovne skupine – one pesimistične i one optimistične. I dok optimisti smatraju kako će cijela ova zbrka nestati kroz šest mjeseci zahvaljujući cjepivima, pesimisti se drže onoga da je novo normalno jedino normalno koje ćemo živjeti. Na kraju dana, postavlja se pitanje što je od te dvije opcije bolje. Je li bolje biti optimističan, ili očekivati ono najgore? (Pročitajte: Savjet 93-godišnje psihologinje pomoći će onima koji se teško nose s posljedicama pandemije)

Kako bi odgovorio na ovo pitanje, psiholog Anthony Silard pisao je o istraživanju koja su provela dva ekonomista David de Meza i Chris Dawson. Istraživanje je trajalo 18 godina (od 1991. do 2009.), a obuhvatilo je 1600 osoba iz Velike Britanije, čiji je zadatak bio svake godine odgovoriti na pitanje o vlastitim financijama. Naime, ispitanici su morali predvidjeti vlastito financijsko stanje za godinu koja slijedi. Na temelju njihovih predikcija, de Meza i Dawson htjeli su uvidjeti njihovo mentalno stanje, odnosno razinu životne ispunjenosti i sreće.

Rezultati su pokazali da su osobe koje su predvidjele svoje financijsko stanje, odnosno one osobe koje su bile realne i objektivne pokazale najveće znakove sreće i ispunjenosti, dok su osobe koje su se podcijenile i precijenile pokazale izrazito niže rezultate. Drugim riječima, pokazalo se da realisti puno uspješnije rješavaju sve životne izazove koji se nađu pred njima te da, sukladno tome, pronalaze više sreće u životu od osoba koje su suviše optimistične ili pesimistične.

Što to znači za predviđanje u vezi pandemije?

Poveznica navedenog istraživanja i naših predviđanja o pandemiji očituje se u razdvajanju na dvije osnovne skupine – pesimiste i optimiste. Rezultati istraživanja pokazali su da su pesimistične osobe imale razinu stresa povišenu za čak 37,2 posto, dok su optimisti u odnosu s realistima imali veću razinu stresa za 11,8 posto. Drugim riječima, izrazito pesimistične osobe, koje neprestano tvrde kako će pandemija dovesti do još većih problema te kako svemu ovome nema kraja, čine štetu sebi samima. Pretjerani optimizam, isto tako, vodi u stanje stresa i povišene anksioznosti, stoga je najbolje ostati realan i pomiriti se s činjenicom da još uvijek ne znamo i ne možemo znati dovoljno. (Pročitajte: Pandemija je mnogim ljudima donijela socijalnu bol, naučite se nositi s njom)

Što činiti kako bi situacija postala lakša?

Iako je pretjerani optimizam također put koji vodi do stresa, to ne znači da ne trebamo biti pozitivni i optimistični na druge načine. S obzirom na to da nitko ne može znati što nas čeka u budućnosti, najbolje bi bilo preskočiti sve teorije zavjere, predviđanja bliskih ljudi i ne uplitati se u vlastitu mrežu misli o onome što će biti sutra, za mjesec dana ili sljedeće godine.

Pozitivnu energiju sačuvajte za sebe same. Iskoristite ovo vrijeme kako biste radili na sebi, bavili se hobijima za koje prije niste imali vremena, no nemojte zaboraviti uzeti pauzu u trenucima kad vam ona treba. Nekada će ta pauza značiti odlazak u prirodu, a nekada gledanje pet epizoda omiljene serije. Bitno je biti iskren i nježan prema sebi, ulagati u sebe i potražiti (stručnu) pomoć ako osjetite da ipak ne možete sami.

Foto: Tonik/Unsplash