Je li napokon vrijeme da prigrlimo zero waste način života?

Mnoge zemlje u svijetu još uvijek se bore kako gospodariti otpadom, pa tako i mi. Zato nas posebno razveseli pričati o novim trendovima koji mijenjaju stil života. Upravo je to zero waste.

Naš okoliš danas nas treba više nego ikad. U vrijeme masovne proizvodnje, kad se vreće za smeće u brojnim kućanstvima nemilice pune otpadom, odvojenim ili ne, a brojne zemlje u svijetu još uvijek su tek u povojima razgovora o odlaganju otpada, potrebno je govoriti o drukčijim trendovima koji mijenjaju svijest i stil života. Upravo je jedan takav u posljednjih nekoliko godina odjeknuo prilično glasno u svijetu, a zove se zero waste. Njegova osnivačica Bea Johnson, Francuskinja sa stalnom adresom u Kaliforniji, prošle je godine gostovala u Dubrovniku kako bi na jednom od predavanja, koja redovito drži diljem svijeta, i hrvatskoj javnosti predstavila koncept 5R (Refuse, Reduce, Reuse, Recycle, Rot) koji u slobodnom prijevodu znači odbiti, smanjiti, ponovno upotrijebiti, reciklirati i truliti odnosno kompostirati. U tih pet “malih” riječi sadržana je filozofija pokreta koji potiče odgovorno ponašanje prema planetu Zemlji te načine na koje pojedinac može doprinijeti smanjenju stvaranja otpada. Na vlastitom primjeru četveročlane obitelji, Bea Johnson pokazala je svijetu kako jednogodišnja nakupina smeća može stati u samo jednu staklenku. Pažljivim odvajanjem otpada, kompostiranjem, suzdržavanjem od kupovine nepotrebnih stvari, pogotovo tekstila koji je među najvećim zagađivačima okoliša, recikliranjem, ponovnom uporabom, zamjenom starog za novo, izbacivanjem plastike iz svakodnevne uporabe te drukčijim pristupom kupovini moguće je kroz vrlo jednostavan lifestyle znatno popraviti navike i podići kvalitetu života u društvu.

Za sada najbolji primjer potrošačkom društvu dala je Švedska, inače vrlo progresivna zemlja u idejama koje uključuju brigu o okolišu i zajednici. Prije dvije godine otvoren je prvi shopping centar u svijetu koji prodaje isključivo reciklirane i popravljene proizvode. Ime ReTuna dobio je po gradu Eskilstuna u jugoistočnom dijelu Švedske gdje se nalazi. Kompleks uključuje centar za recikliranje, gdje posjetitelji mogu donirati stvari koje im više ne trebaju ili se trebaju popraviti te dio za kupovinu gdje mogu “skočiti” odmah i po nešto novo, naravno, “novo” ali reciklirano i već upotrebljavano. I ne bi Šveđani bili autentični da ideju nisu proširili na različite oblike aktivnosti za zajednicu. U centru se održavaju brojne radionice popravljanja i održavanja, nakon čega se proizvodi zatim raspodjeljuju u 14 specijaliziranih dućana; namještaj, računala, audio-oprema, odjeća, igračke, bicikli te vrtni asortiman i materijali za izgradnju. Tu je i ugodan kafić i restoran s naglaskom na organsku ponudu, a program se održava i u konferencijskoj dvorani te prostoru namijenjenom za izložbe, prije čega svatko može pohađati specijaliziranu školu recikliranja.

Kako dobre stvari ne bi ostale samo na dalekom Sjeveru pobrinuli su se i pojedinci iz Hrvatske, koji različitim akcijama pomažu osvijestiti i stvoriti bolje društvo na domaćem terenu. Aktivistkinja u borbi za empatičniji i održiviji sustav, Anamarija Prgomet, osnovala je FB stranicu Zero waste Croatia, u sklopu koje nas svakodnevno inspirira na koje sve načine možemo početi živjeti pametnije i kvalitetnije. Njezina je priča započela prelaskom s vegetarijanstva na veganstvo, a tranzicija do potpunog života bez otpada za nju je trajala otprilike četiri mjeseca dok nije pronašla sve alternative plastici. “Svakodnevica bez otpada nije utopija. Naprotiv, vrlo je lako živjeti na takav način. Čovjek se osjeća pročišćenije na svim razinama. Ono što je ključno u cijeloj priči jest izaći iz zone komfora: obične dućane koje pronalazimo na svakom koraku trebamo zamijeniti onima koji prodaju u rinfuzi i tržnicama, izbjegavati jednokratnu plastiku u kafićima i restoranima, napraviti vlastitu prirodnu kozmetiku ili pronaći pakiranja koja nisu plastična… Nemojte zaboraviti nositi platnene torbe za kupovinu i boce za vodu koje nisu plastične. To je ono što nam svakodnevno treba, a i plastika je toksičan materijal opasan za pakiranje hrane i pića. Naravno, ima još toga, ali ovo je dovoljno za početak. I nije teško, zar ne? “, objašnjava nam Anamarija kako započeti živjeti zero waste filozofiju, pri čemu ohrabruje već sâm početak razmišljanja o ovome kao o plemenitoj akciji. I to je već puno za malu ali sve snažniju zajednicu osviještenih pojedinaca u Hrvatskoj.

Ključne zero waste lokacije i akcije u Hrvatskoj može pronaći na grazia.hr

Foto: Unsplash