Sirovo mlijeko postalo je popularno. Evo zašto ga ne trebate piti
Društvenim se mrežama u posljednjih nekoliko mjeseci proširio krajnje neobičan trend - sirovo, nepasterizirano mlijeko. Naime, kreatori sadržaja ko...
Iako je većina voća, poput jabuka, banana ili krušaka, dostupna tijekom cijele godine, ljeti se preporučuje jesti sezonsko voće koje se uzgaja u našem podneblju, poput lubenica, bobičastog voća, marelica i breskvi.
Ljetna prehrana trebala bi se bazirati na dostatnom unosu vode, voća i povrća. Voće je nutritivno bogato, sadrži razne vitamine, minerale, vlakna i fitonutrijente. Koncipirajte ljetnu prehranu u pet obroka s većom zastupljenošću voća i povrća te nemojte zaboraviti na vodu. I voće sadrži od 80 do 90 posto vode te time pomaže u održavanju hidracije organizma. Tako, primjerice, lubenica, osim nutrijenata, sadrži čak 92 posto vode, a vlakna u kombinaciji s vodom u lubenici uspješno reguliraju probavu i sprečavaju zatvor, dok minerali i voda sprečavaju dehidraciju.
Jedna šalica narezane lubenice sadrži samo 43 kalorije. Osim toga, bogata je vitaminima B-kompleksa, magnezijem, fosforom, cinkom, bakrom, selenom, likopenom i betainom. Sadrži najviše likopena, snažnog antioksidansa, od bilo kojeg drugog voća ili povrća.
Pokazalo se da redoviti unos lubenice smanjuje rizik od pretilosti, dijabetesa i srčanih bolesti. Povećava energiju, dok istodobno regulira tjelesnu težinu.
I dinja je odlična za nadoknadu tekućine izgubljene znojenjem. Sadržaj vitamina C i beta-karotena, koji su snažni antioksidansi, održava zdravlje kože i potiče nastanak preplanulog tena. Pomaže u detoksikaciji i potiče mršavljenje regulirajući probavu. Dvije šalice dinje sadrže tek 120 kalorija, a zadovoljavaju potrebu za slatkim.
I breskva izvrsno zadovoljava potrebe za slatkim, stvara brzi osjećaj sitosti, a osigurava čak 11 posto C vitamina. Nektarine su usko povezane s breskvama i dijele mnoge njihove prehrambene karakteristike. Bioflavonoidi lutein i beta karoten zajedno s C vitaminom u nektarini čuvaju kožu od štetnih sunčevih zračenja. Marelice su dobar izvor željeza, vitamina C, beta-karotena, kalija i vlakana te pomažu kod probavnih smetnji i zatvora.
Visok sadržaj fitonutrijenata u borovnicama, kupinama, jagodama i malinama jača imunitet te pomaže kod problema s kardiovaskularnim sustavom. Borovnice su možda jedno od najzdravijeg voća koje možete pojesti. Niskokalorične su, bogate vlaknima te sadrže obilje vitamina i minerala.
Šalica borovnica pruža vam 24 posto preporučenog dnevnog unosa vitamina C i K. Sadrže fitokemikalije, kao što je antocijanin, flavanole, resveratrole i tanine, koji štite od upala, bolesti srca i raka.
Maline su među najboljim izvorima vlakana (oko 32 posto preporučene dnevne količine po šalici). Sadrže visoku koncentraciju vitamina B i C, željeza i bakra. Dobar su izvor mangana koji ima snažnu antioksidativnu funkciju da štiti stanice od slobodnih radikala. Svaka šalica daje 1 posto preporučene dnevne količine tog esencijalnog nutrijenta. Sadrže i visoku razinu antocijanina koji brani od neuroloških poremećaja, poput rasta tumora.
Lubenicom protiv bubrežnih tegoba – Izvrstan je izvor beta karotena, vitamina C, pektina, likopena, kalija i željeza. Lubenice zbog svojeg visokog udjela vode pomažu kod bubrežnih problema.
Dinje reguliraju krvni tlak – Sadrže više od 90 posto vode, vitamin C i A te kalij, mineral koji djeluje u regulaciji krvnog tlaka. Vitamina C u 100 g dinje ima 31 posto od preporučenog dnevnog unosa.
Marelice pomažu protiv infekcija – Odličan su izvor vitamina A, C, B kompleksa, kalija i beta-karotena. Pomažu organizmu u obrani od bakterijskih infekcija, štite kožu od štetnih sunčevih zraka…
Šljive sprječavaju problem zatvora – Bogate su vitaminima A, C i E te mineralima, od kojih je najviše zastupljen kalij. Šljive se preporučuju uslijed problema sa zatvorom zbog visokog sadržaja vlakana.
Malinama protiv upala i oštećenja – Bogate su snažnim antioksidansima koji djeluju protuupalno, sprečavaju djelovanje štetnih mikroba i oštećenje stanica. Niskokalorične su i bogate vlaknima, dobre za probavu.
Niskokalorične breskve za sitost – Jedna breskva sadrži u prosjeku samo 68 kcal, a čak 3 g vlakna, koja pridonose zdravlju probavnog sustava. Vlakna pomažu u stvaranju osjećaja sitosti.
Borovnice za razgradnju masti – Istraživanja su pokazala da štite od bolesti srca i krvnih žila te imaju protuupalno djelovanje. Također, potiču razgradnju masti u tijelu i mogu sniziti povišeni krvni tlak.
Smokve za crijeva – Sadrže vitamine B-kompleksa, vitamin E i K, kalij, kalcij i magnezij. Pomažu u kontroli razine šećera u krvi, snižavaju razinu kolesterola i povoljno djeluju na zdravlje debelog crijeva.
Kruške pomažu u skidanju kila – Visoke količine vlakana, osim što pozitivno djeluju na probavni sustav, vrlo su učinkovite kod mršavljenja. Sadrže veliku količinu flavonoida i tako čuvaju krvožilni sustav.
Nektarina protiv karcinoma – Sadrži klorogensku kiselinu koja ima snažan utjecaj u borbi protiv karcinoma. Bogate su antioksidansima, zbog čega povoljno djeluju na imunološki sustav.
IZVOR: 24SATA.HR