Zagrebačko psihološko društvo podijelilo savjete za umirivanje nakon traumatičnog događaja
Stravični događaj koji se odvio u zagrebačkom kvartu Prečko šokirao je Hrvatsku. Nezamislivo je uopće pomisliti kako se osjećaju djeca i roditelji,...
Posljednja godina predstavlja poprilično turbulentnu vožnju, prepunu naglih skretanja te nenadanih uzbrdica i nizbrdica koje nije bilo lako savladati.
Cijeli je svijet upao u duboku neizvjesnost, a život mnogih pretvorio se u iščekivanje budućnosti te nadu da tu budućnost neće označavati “novo normalno”. Te, potpuno nove i svijetu još neviđene okolnosti, utjecale su i na naše emocije. Mnogi su ljudi došli u stanja u kojima se nisu znali nositi s vlastitim mislima i osjećajima, a to je u trenucima poput ovih potrebnije nego ikad. No ako i vi spadate među one koji se posljednjih godinu dana muče sa sobom samima, nemojte očajavati.
Postoji rješenje i za to. Poznata svjetska psihologinja Susan David osmislila je termin emocionalna agilnost, koji je 2013. godine proglašen za ideju godine u časopisu Harvard Business Review. David emocionalnu agilnost opisuje kao psihološku vještinu ključnu za napredovanje u teškim vremenima. Ta vještina omogućuje nam dopiranje do unutrašnjih mira te zdravijeg odnosa sa sobom bez obzira na to što se događa oko nas. Prema riječima dr. David, postoje tri strategije koje vode do veće emocionalne agilnosti. (Pročitajte: Osjećate previše, no ne možete shvatiti vlastite emocije? Evo što učiniti)
Prihvaćanje
Ljudi se često s emocijama bore na krive načine – potiskivanjem, “kontroliranjem” te osjećajem krivnje. Nitko se ne bi trebao sramiti svojih osjećaja ili osjećati grižnju savjesti zbog toga što ih osjeća. Isto tako, nitko od nas ne bi trebao potiskivati svoje emocije, nego ih prihvatiti. No prihvaćanje ne znači držati se za neku emociju. Prihvaćanje znači prepoznati emociju te shvatiti da ona šalje poruku. Svaka je emocija tu s razlogom. Nemojte bježati od nje.
Suosjećanje
U teškim trenucima kroz koje prolaze vaši bliski ljudi reagirat ćete sa suosjećanjem. Ništa drukčije ne biste trebali u teškim trenucima kroz koje prolazite sami. Nakon što ste prihvatili emociju koju osjećate, recite si da će sve biti u redu te da prolazite kroz nešto normalno. No da biste uopće mogli biti nježni i suosjećajni, morate biti svjesni situacije u kojoj se nalazite. To nas dovodi do znatiželje. (Pročitajte: Meditacija koja dokazano smanjuje stres, a koju lako mogu prakticirati baš svi)
Znatiželja
Zamislite situaciju visoke anksioznosti i stresa. Prihvatili ste svoje emocije i ne kažnjavate se zbog njih jer znate da ste u teškoj situaciji. U tom trenutku trebate se zapitati zašto ste pod stresom. Velika je razlika ako si govorite: “Pod stresom sam” ili ako si govorite: “Pod stresom sam jer ne volim svoj posao”. Kod prihvaćanja svojih emocija, uvijek pokušajte doći do odgovora na te emocije. Vaše emocije donose bitne informacije o vama samima i vašim vrijednostima. Sljedeći puta kada se nađete u vrtlogu emocija postavite si pitanje: “Što mi ova emocija pokušava reći”. “Teške” i intenzivne emocije, njihovo prihvaćanje i suosjećanje gotovo uvijek dovode do velikih životnih saznanja i promjena.
Foto: Diego San/Unsplash