JESTE LI ČULI ZA pseći Alzheimer i kako ga prepoznati?

Pseći Alzheimer ili kognitivna disfunkcija kod starijih pasa u posljednje vrijeme je učestala. Kako naši dragi ljubimci stare, tako i njihove kognitivne funkcije slabe. Prvi razlog zbog kojeg sam primijetila da moj pas ima problema bilo je njegovo čudno sjedenje satima u podrumu. Bio je okrenut prema mračnom zidu.

Na moje pozive nije reagirao, a kada bih mu došla blizu, prestrašio se. Nakon razgovora s mnogim stručnjacima, došli smo do zaključka da ima pseći Alzheimer – kognitivnu disfunkciju kojoj nema lijeka.

No on ima 12 godina, a prvi simptomi pojavili su se prije osam mjeseci. Postao je dementan i to je izuzetno tužno promatrati. Postoje lijekovi koji mogu ublažiti kognitivno starenje, odnosno poticati moždanu cirkulaciju, i vitamini koji mogu pomoći, no nažalost ovu bolest ne može ništa zaustaviti.

Moj pas počeo se sve slabije kretati, izgleda kao da je izgubljen u vremenu i prostoru, obavlja nuždu gdje stigne i, ono najtužnije, u očima mu se vidi da je izgubljen. Kako to zapravo izgleda?

Dezorijentiranost je jedan od prvih simptoma

Dezorijentiranost se manifestira kao besciljno tumaranje, zurenje pred sebe, zapinjanje u nekom kutu ili na prepreci, pokušaj izlaska na pogrešna vrata, neprepoznavanje ukućana ili inače poznatih osoba, ponekad čak i agresivnost, nereagiranje na vlastito ime ili naučeni poticaj.

Aktivnost se smanjuje, i to drastično i čudno: pas više spava, a često se događa da puno spava, a kada postane aktivan besciljno hoda gore-dolje po kući ili dvorištu.

Isto tako, opada mu i interes za igru i interakciju, kako s ljudima tako i sa psima. Zaboravljaju se naučene higijenske navike, u težim slučajevima i do te mjere da pas ne reagira na podražaj mjehura ili crijeva, nego mokraća i izmet samo izađu iz njega.

Pseći Alzheimer je neurološki problem

Što je pseći Alzheimer? Riječ je o neurološkom problemu, degenerativnom procesu u mozgu, propadanju moždanih stanica uzrokovanom nakupljanjem beta-amiloida, proteina koji se talože u tzv. senilne ploče.

Znanstvenici još uvijek pokušavaju otkriti sve promjene koje se javljaju u mozgu životinja s kognitivnom disfunkcijom. Ove nakupine štetno djeluju na funkciju mozga. Istraživanja Alzheimerove bolesti kod ljudi dala su slične rezultate.

Točna rasprostranjenost kognitivne disfunkcije kod pasa nije dobro dokumentirana. Svejedno, dokazano je da je bolest češća kako životinje stare. U jednom istraživanju kognitivna disfunkcija zahvatila je 47 posto pasa u dobi između 11 i 12 godina te 86 posto pasa u dobi od 15 i 16 godina.

Ponekad je simptome kognitivne disfunkcije teško razlikovati od simptoma starenja. To uključuje stvari kao što su usporavanje i smanjena aktivnost.

Ova bolest može se javiti i kod mlađih pasa, stoga pripazite na ponašanje svojeg ljubimca, a ako primijetite ovakve simptome, posjetite veterinara i porazgovarajte o onome što možete učiniti za njega.

IZVOR: INDEX.HR