Stručnjaci savjetuju: Kako smiriti tjeskobu koju osjećamo zbog kaosa oko nas?
Koliko god staloženi bili, svi dobro znamo onaj osjećaj straha i nemira koji nam može uzrokovati iznenadni poziv usred noći, šokantna vijest u medi...
Svi doživljavamo izazove na poslu, no može nam se prikrasti osjećaj apatije koji primijetimo kad postane prekasno
Kad započnete rad u novom okruženju ili promijenite karijeru u smjeru kojem ste oduvijek htjeli, posao djeluje jednostavnije, uzbuđeni ste i sretni. No nakon nekog vremena, kad se ispuše balon očekivanja od radne okoline, može se pojaviti nezadovoljstvo koje za posljedicu ima – apatiju prema obavljanju zadataka.
Kad ste bili mlađi, sigurno ste dolazili uzbuđeno doma iz škole oko nekakve “sitnice”, za koju bi vam se odrasli članovi obitelji lagano nasmijali i rekli da će vam sve to biti besmisleno “kad budete veliki”. Sličan osjećaj prati i iskustvo na radnome mjestu – nakon završetka školovanja, s uzbuđenjem i pozitivnim strahom od nepoznatog koračate hrabro prema ispunjavanju kvačica koje će vas vinuti u karijerna nebesa, a da pritom ne vidite kako vas iskusniji članovi tima promatraju slično kao i roditelji 20-ak godina prije, sa stanovitim komentarom da ste mladi i nadobudni, puni elana koji će kroz neko vrijeme nestati.
Čak i ako vam je na poslu dobro, sigurno nije idealno, no opetovani konflikti, nerazumijevanje kolega, nekvalitetan rad suradnika ili nadređeni koji je sustavno slijep na ozbiljnost problema, mogu vas učiniti nezadovoljnima, ali i apatičnima. Ako dođete do točke da pomislite da se u vašoj tvrtki ne mijenja baš ništa, vašem trudu unatoč, jednom će vam neminovno proći kroz glavu (ako ne želite već dati otkaz) – zašto se uopće truditi?
Važno je pokušati uravnotežiti prekomjerno razmišljanje o poslu, emocionalnu vezanost za posao i apatiju koja je rezultat mentalnog investiranja u poslovno okruženje. Apatija je dugoročno najgora za vas jer šteti vašem profesionalnom rastu, a dugoročno može dovesti i do nezadovoljstva vaših kolega. Neovisno o tome što osjećate apatiju, ispod površine želite biti dobri u svome poslu, no počele su dirigirati emocije koje vas sputavaju da promijenite posao, a istovremeno vas čine “ljutitima” što se previše dajete. Evo kako smanjiti sav taj košmar emocija i izbjeći apatiju:
Često se orijentiramo isključivo na negativne strane svoje poslovne klime i zato je vrlo važno uvesti naviku vođenja dnevnika vlastitih dobrih odluka i izvršenja zadataka tijekom dana. Na kraju radnoga vremena razmislite o pozitivnim aspektima svog radnog dana i zapišite ih, u bilježnicu ili mobitel. Iako će na početku djelovati izazovno, brzo ćete uvidjeti koliko ćete početi misliti pozitivno i odagnati negativne primisli. Kroz neko ćete vrijeme imati cijeli popis stvari u kojima ste dobri i vidjeti stavke dnevnih trenutaka koji vas ispunjavaju te vam daju smisao zbog kojeg ste isprva i zavoljeli posao koji radite.
Izazovna su vremena i sve je teže biti u toku s promjenama raznih industrija. Upravo je zato vrlo važno stalno si postavljati izazov i učiti nove vještine. Apatija se zna pojaviti upravo iz razloga što mislimo da na postojećem radnome mjestu više nemamo što naučiti – i upravo bi nam novi seminar, konferencija, tečaj ili masterclass mogli pomoći u rješavanju problema, učenju o nepoznatim temama i dugoročno nam olakšati da ostanemo angažirani. Razmislite o tome da pitate svog nadređenog za izazovnije projekte i poticajne zadatke. Ako niti jedan ne postoji, zašto ne stvoriti i predložiti vlastiti?
Ako ne radite kod kuće (u tom slučaju biste mogli razmisliti o Zoom ili sličnim sastancima), najvjerojatnije dan provodite u uredu s ljudima. Šanse su da postoje i drugi zaposlenici koji se također bore s angažmanom na poslu; svi u jednom ili drugom trenutku doživljavamo apatiju prema poslu. Izgradnja autentičnih i značajnih odnosa sa suradnicima može vam pomoći u prevladavanju nezadovoljstva i osjećaja apatije. Ako vaša tvrtka već nije domaćin događaja i okupljanja izvan ureda, razmislite o pokretanju povremenih (online) druženja. Čak i jednostavne društvene aktivnosti, poput ručka s timom ili organiziranja Zoom happy houra, mogu pomoći u izgradnji zajednice i učiniti dane u uredu značajnijima.
Baš kao što apatija u poslu može utjecati na naš osobni život, zaborav na bavljenje sobom također može utjecati na način na koji vrednujemo (ili ne cijenimo) svoj rad. Osjećaj apatije prema vlastitoj karijeri može se proširiti i izvan posla, utjecati na to kako spavamo, kako se hranimo i vježbamo li redovito, ali i obrnuto. Razmislite o tome da si postavite nekoliko pitanja: Brinem li se za svoj um i svoje tijelo prije i poslije radnog vremena kroz odgovarajuću količinu odmora, vježbanje i nutritivnu hranu? Pijem li dovoljno vode, sjetim li se disati tijekom stresnih trenutaka? Poveznica između tjelesne dobrobiti i mentalne dobrobiti je neizbježna. Naše okruženje također utječe na naše stanje duha i može značajno utjecati na to kako se odnosimo prema našem radnom prostoru (evo i izgovora za kupnju više uredskih pomagala).
Foto: Samantha Gades/Unsplash