Stručnjaci savjetuju: Kako smiriti tjeskobu koju osjećamo zbog kaosa oko nas?
Koliko god staloženi bili, svi dobro znamo onaj osjećaj straha i nemira koji nam može uzrokovati iznenadni poziv usred noći, šokantna vijest u medi...
JESTE LI SE IKAD ZAPITALI kako nastaju i kako nestaju sjećanja?
Mozak je čudesan i složen organ koji radi puno više nego što možemo i zamisliti, a svakoga trenutka punimo ga golemim količinama informacija. No, ne ostaju baš sve zabilježene – iako ga ne možemo napuniti do kraja, povremeno se stare informacije odbacuju kako bi se napravilo dovoljno mjesta za neke nove…
Istraživači Scripps Researcha eksperimentirali su s voćnim muhama i otkrili fiziološki mehanizam po kojem njihova sjećanja nastaju i kasnije nestaju. Pokazalo se da jedan dopaminski neuron stoji iza oba procesa, a njihov rad objavljen je u časopisu “Cell Reports”.
U istraživanju su voćnim muhama puštali različite mirise i povezivali ih sa električnim šokovima. S vremenom insekti su naučili izbjegavati određene mirise, a znanstvenici su zaključili da su muhe stvorile sjećanja na događaje.
U prijašnjim istraživanjima znanstvenici Scripps Researcha otkrili su kako su određeni dopaminergički krugovi uključeni u stvaranje i brisanje sjećanja. Sada su shvatili da se stanične promjene događaju u oba smjera – i prilikom nastanka i prilikom brisanja pamćenja – te da je za to zaslužan uvijek isti dopaminski neuron.
“Svaki put kad učite nešto novo, istovremeno stvarate novo sjećanje i potencijalno ometate ili brišete neko starije. Tako se stvara ravnoteža i sprečava mozak da se preoptereti podacima”, kaže Jacob Berry, vođa istraživačkog tima Scripps Researcha.
Desetljećima su znanstvenici proučavali proces učenja i pamćenja, usredotočeni na način na koji mozak upija informaciju i kako se ta informacija pretvara u stabilno sjećanje.
Tek su nedavno shvatili važnost aktivnog zaboravljanja i počeli istraživati procese koji nagone mozak da zaboravlja. Istraživanje na voćnim muhama rasvijetlilo je i proces takozvanih retroaktivnih smetnji. Riječ o tome da nas svježe informacije ometaju u prisjećanju starijih.
Mada je istraživanje obavljeno na voćnim muhama, znanstvenici vjeruju kako se ono može primijeniti i na složenije organizme, uključujući i ljude.
