Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Poslijepodnevni odmor koristan je i dobar za zdravlje, to znamo svi (a ne samo Dalmatinci kojima se stalno pripisuje pospanost nakon ručka), no po rezultatima istraživanja četvorice japanskih znanstvenika ne bi smio trajati dulje od sat vremena jer su u tom slučaju pojedinci podložniji razvoju dijabetesa.
Osobe čija siesta traje dulje od 60 minuta dnevno “podložnije su riziku od obolijevanja od dijabetesa tipa 2” u odnosu na one koji ne pribjegavaju poslijepodnevnom odmoru, ustanovili su znanstvenici s tokijskog sveučilišta, ne iznijevši uzročno-posljedičnu vezu.
Dodatan rizik procijenili su na 45 posto, a rezultate istraživanja predstavili su na kongresu Europske udruge za istraživanje dijabetesa (EASD) u Njemačkoj. Dijabetes tipa 2, koji predstavlja 90 posto svih slučajeva dijabetesa, nemogućnost je organizma da regulira razinu šećera u krvi. Ako se ne liječi, hiperglikemija ili povećana razina šećera u krvi može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, poput dijabetičke kome.
Gledajući dugoročno, učestala hiperglikemija, čak i ako nije ozbiljna, može izazvati probleme koji utječu na oči, bubrege, živce i srce. Japanski znanstvenici tvrde da osobe čiji poslijepodnevni odmor traje manje od 40 minuta nisu podložne pojavi dijabetesa.
Rezultate studije temelje na istraživanju provedenom prije 20 tjedana. U njima je ukupno sudjelovalo više od 300.000 osoba, a zanimljivo je da znanstvenici nisu pronašli vezu između poslijepodnevnog odmora i pretilosti kao posljedice.
U priopćenju EASD-a stoji da “studija ne predstavlja stopostotan dokaz da siesta tijekom dana utječe na razvoj dijabetesa, nego samo ukazuje na to da postoji povezanost između dvaju pojmova koju treba detaljno proučiti u predstojećim studijama.”
Neovisni stručnjaci upozoravaju i na to da rezultate studije treba uzeti s rezervom jer se ne može isključiti mogućnost da učestalost pojave dijabetesa u ovom slučaju nije povezana s drugim faktorima. “Jedno od mogućih objašnjenja ovakvih rezultata je i činjenica da su osobe koje su manje fizički aktivne i bore se s viškom kilograma ili su pretile, sklonije poslijepodnevnom odmoru.
Naime, kod takvih je pojedinaca mogućnost razvoja dijabetesa veća”, smatra profesor epidemiologije raka na britanskome sveučilištu Cambridge, Paul Pharoah.
“A možda je riječ i o obratnoj uzročno-posljedičnoj vezi: potreba za poslijepodnevnim odnosom uzrokovana je nedijagnosticiranim dijabetesom”, kaže prof. Pharoah, dodajući da je, u svakom slučaju, potrebno provesti dodatna istraživanja.