Jeste li se ikada zapitali koliko je zapravo sunce štetno za oči?

Često se misli da sunčeva svjetlost zbog zablještenja samo smeta očima, a manje je poznat njezin i te kako štetan učinak na oči

Sunce i njegova svjetlost oduvijek su bili simbol života i dobroga. Ljudi ga od pamtivijeka slave i svečano obilježavaju dane kalendara kad je dan dulji od noći. Poznato je blagotvorno djelovanje sunčeve svjetlosti na tijelo, a posebno na duh u smislu poboljšavanja raspoloženja i stimuliranja lučenja hormona serotonina. Ipak, sa suncem oprezno. Ono je stalni izvor ultraljubičastog zračenja koje, u slučaju veće izloženosti, može biti i štetno za tijelo, jer tijelo pamti dugotrajno izlaganje UV zrakama.

Osjetljivost svih očnih tkiva

Poznat je negativan učinak ultraljubičastog zračenja na kožu, koje se očituje kao ubrzano starenje kože s većom mogućnošću nastanka raka kože, što je višestruko dokazano brojnim medicinskim istraživanjima.

Često se misli da zbog zabliještenja sunčeva svjetlost samo smeta očima, a manje je poznat njezin štetan učinak na oči. Ugrožena su gotovo sva tkiva oka: spojnica (sluznica, odnosno konjunktiva), rožnica, leća i mrežnica. Dugotrajna izloženost UV zračenju posebno šteti leći oka i mrežnici. No, dokazano je da i vidljivi dio spektra – plavo svjetlo kratke valne dužine, ima štetan učinak na mrežnicu oka. Ubrzava se razvoj zamućenja leće, tj. nastanak mrene, a u mrežnici na mjestu žute pjege nastaju trajne degenerativne promjene, koje sa sobom nose nepopravljivo oštećenje vida. I kratkotrajno gledanje direktno u sunce, bez ikakve zaštite može već nakon desetak sekundi jako i trajno oštetiti žutu pjegu na mrežnici koja je fokus oka.

Djeca su najugroženija, jer je dječje oko jako osjetljivo na UV zračenje, a uz to se ne znaju sami zaštititi. Bebe i sasvim mala djeca ne smiju se izvoditi na direktno sunce za središnjeg dijela dana (od 10 do 16 sati). U rizičnu grupu spadaju i starije osobe, kao i one kojima je operirana mrena ili imaju bolesti mrežnice.

Praćenje UV zračenja od velike važnosti

Ultraljubičasto zračenje dijeli se na UV-A (320 – 400 nm), UV-B (290 – 320 nm) i UV-C(100 – 290 nm). Ozonski atmosferski sloj u cijelosti apsorbira sve UV-C zrake (koje su posebno opasne), a ostale samo dijelom. Što je tanji ozonski sloj ili pak postoji “ozonska rupa”, to veća količina UV zraúenja dopire do površine zemlje. Uz to, poznato je da količina UV svjetla raste s nadmorskom visinom, kao i u visokorefleksivnom okolišu. Izuzetno jaka je refleksija UV zraka od površine mora, šljunka i pijeska. Tako nas sunce ugrožava kad nam je najugodnije. Boraveći na plaži, čamcu ili jedrilici izloženi smo vrlo intenzivnu UV zračenju. A na nadmorskoj visini od 2000 metara količina UV zraka čak je dvostruko veća nego na morskoj razini, pa su tako izletnici i osobe koje stalno borave i rade u visokom gorju također izloženi povećanom UV zračenju. Danas je moguće pratiti količinu UV zračenja na nekom području, pa se tako dnevno objavljuje UV indeks koji se kreće u rasponu od 0 do 10. Što je veći broj, to je veća i količina UV zračenja, odnosno veća je opasnost od njega. Praćenjem UV indeksa, koji se dnevno objavljuje u mnogim novinama i elektronskim medijima, moguća je bolja zaštita od UV zraka.

Ne zaboravite zaštititi oči

Zaštitna krema oko očiju s većim UV faktorom

Kapa ili šešir – šireg oboda, za djecu i odrasle.

Sunčane naočale – Od UV zračenja najbolje se štitimo kvalitetnim sunčanim naočalima koje filtriraju cjelokupno UV zračenje. Osobe koje nose dioptrijske naočale (za vid) mogu imati i dioptrijske sunčane naočale, ili pak one s metalizacijom ili fotoosjetljivim lećama. Treba ih kupovati u specijaliziranim trgovinama, tj. optikama ili kvalitetnijim sportskim trgovinama.

Poznate modne marke naočala pružaju i kvalitetu. Ne preporučuje se kupovati jeftine naočale na neprovjerenim mjestima. Osim što se brzo pohabaju, pa im se smanji prozirnost, ne pružaju ni zaštitu od UV zračenja. Uz to, imaju slabu optičku čistoću i često daju iskrivljenu sliku, što dodatno dovodi do naprezanja vida i zamora. Izbor sunčanih naočala zaista je velik, pa se, osim prema ukusu i cijeni, treba voditi i kvalitetom. One koje daju ugodnu i ne previše tamnu sliku trebale bi biti prave.

Sunčane naočale razlikuju se po:

• Modelu – Preporučaju se modeli s većim staklima, ili poluzaobljene, koje štite i sa strane od reflektiranih zraka. Takve rado nose sportaši – jedriličari i biciklisti.
• Materijalu leća – Mogu biti od stakla, koje je nešto teže, ili od kvalitetne plastike. Za one koji se bave bilo kojom sportskom aktivnošću preporučuju se isključivo leće od polikarbonata, tj. tvrde plastike zbog otpornosti na udarac.
• Zatamnjenju – Tamnija stakla više filtriraju i dio vidljivog spektra, pa nam je ugodnije jer smo manje zabliješteni. Jako tamna stakla nisu najbolja za vožnju, jer mogu smanjiti moć opažanja, pogotovo tijekom vožnje cestom gdje ima tunela.
• Boji – najčešće su zastupljene tamnije boje kao što su sive, sivoplave, zelene i smeđe. Sve daju dobru zaštitu kod srednje jakog i jakog sunca. žute i naranúaste, kao i ružičaste dobre su za poluoblačno ili pak maglovito vrijeme. žuta stakla ugodna su za vožnju, povećavaju kontrast, a ne zamaraju kad vozimo cestom gdje ima tunela i izmjene svjetlo-tama.
• Vrsti zaštite – Osim običnih sunčanih, postoje i fotoosjetljiva stakla, koja mijenjaju intezitet zatamnjenja ovisno o intezitetu svjetla i pogodna su za vožnju. Reflektirajuća stakla (flash) izgledaju kao zrcalo i dobra su kod vrlo jakog sunca, a pogodna su za sportove na vodi. Polarizacijska stakla su vrlo dobra jer pružaju potpunu zaštitu od UV zračenja, a ne zatamnjuju puno vid, iako izgledaju tamna, pa su jako pogodna za vožnju.

Djeca bi trebala nositi sunčane naočale uz druge mjere predostrožnosti – kapica ili šeširić. Dojenčad i sasvim mala djeca koja ne mogu nositi sunčane naočale i tako ne treba izvoditi direktno na sunce u srednjim dijelovima dana, nego ih smjestiti u duboku sjenu da se zaštite od reflektiranih zraka. Česta je pojava da roditelji sebi kupe skupe i dobre sunčane naočale, a dijete često nema nikakve, ili pak one vrlo jeftine. Razmišlja se na način: što će mu naočale, pa ionako će ih brzo razbiti. Sunčane naočale treba nositi ne samo ljeti nego i za sunčanih dana tijekom cijele godine, posebice u proljeće.

Kontaktne leće s UV filtrom – Na tržištu postoje kontaktne leće s UV filtrom, koje se preporučuju onima koji dulje borave na otvorenom ili su tijekom ljeta zanimanjem vezani uz otvoreni prostor. Iako su one dobra zaštita za rožnicu i dublje dijelova oka, ne pružaju dovoljnu zaštitu sluznice, kao ni od zablještenja. Tako se uz nošenje bilo koje vrste kontaktnih leća preporučuju sunčane naočale.

Kapi za oči (ovlaživači) – Jaka sunčeva svjetlost i visoke temperature pospješuju isparavanje zaštitnoga suznog filma, pa tako dolazi do isušivanja površine oka. Tijekom boravka na moru, jedrilici ili brodu zbog vjetra se isušivanje dodatno povećava. To se manifestira osjećajem pečenja, grebanja, pa sve do osjećaja stranog tijela u oku.

Nošenje kontaktnih leća također pogoduje suhoći i iritaciji oka. A nedovoljno suha površina oka može dovesti do infekcije i ozbiljnijih problema. Stoga je preporučljiva uporaba kapi za oči koje stabiliziraju suzni film i ovlažuju površinu oka. Na tržištu postoji nekoliko vrsta kapi, ali naročito učinkovite pokazale su se Refresh Contacts kapi koje se mogu kapati dulje vrijeme bez posebna nadzora specijalista.

Igor Žuljan, dr. med., spec oftalmolog
www.vasezdravlje.com