Jeste li toksično produktivni? Evo kako prekinuti taj začarani krug

Svjetska zdravstvena organizacija je još prije dvije godine dodala burnout na radnome mjestu u svoju Međunarodnu klasifikaciju bolesti, što je omogućilo mnogim stručnjacima i osobama koje pate od izgaranja na poslu da više saznaju o tome rastućem specifičnom problemu, kao i mehanizaciju oporavka od njega.

Iako smo svjesni burnouta, manje smo svjesni da smo stalno na poslu, odnosno da nismo u stanju uspostaviti granice između radnoga i slobodnoga vremena. Tehnologija nam omogućava da i kad smo na godišnjem imamo pristup poslovnim e-mailovima, a netko od kolega koji vas mijenja ili radi “drugu” smjenu može vas u bilo kojem trenutku nazvati kako bi vas samo nešto priupitao.

Iako zvuči poprilično bezazleno, ovo je zapravo prisila da stalno budemo produktivni i razmišljamo o poslu. Produktivnost, kao i sve drugo na svijetu, ima svoje granice, pa nije čudno da nas konstantna “uključenost” u posao i dostupnost kolegama zapravo čini manje produktivnima. Imamo manje i mentalne i fizičke energije, što rezultira nedostatkom motivacije i učinkovitosti. I naravno, pomišljamo sve češće o promjeni posla.

“Toksična produktivnost ne popušta ni kad je zadatak dovršen. Nakon što tehnički završite s projektom na poslu, možda ćete se osjećati krivim što niste učinili više. Za osobe pogođene ovim problemom, ni previše posla nije dovoljno posla”, rekla je Simone Milasas, poslovna trenerica i autorica knjige “Radost posla” za Huffington Post.

Suvremena užurbanost kriva za toksičnu produktivnost

Sve je ubrzano. Zbog društvenih mreža i internetskih portala imamo osjećaj da stalno moramo biti u toku s vijestima, novostima vezanima za našu profesiju, prvi telefonirati s klijentom ili što prije napisati pitanja. Upravo to dovelo nas je do nerealnih vlastitih očekivanja koja štetno utječu na našu mentalnu i fizičku dobrobit.

Pojam toksične produktivnosti nije nov. Riječ je o jednoj od zamki “kulture užurbanosti”, osjećaju da uvijek imate konkurenciju koja “ne uzima dan odmora” i stvara vam tjeskobu da ćete nešto propustiti. Pandemija je sve to još dodatno naglasila zbog većeg pritiska da budemo prisutni, više radimo i vratimo tvrtku pod kontrolu.

U začarani krug uđemo u trenutku kada slobodno vrijeme počnemo smatrati vlastitim zabušavanjem. Na primjer, ako vam stvara tjeskobu to što odlazite šetati ili na kavu s prijateljima, umjesto da nešto odradite za sutradan, i odmor smatrate izgubljenim vremenom. To je sve alarm da se ozbiljno morate početi brinuti o sebi i raditi na tome da se maknete od vlastite toksične produktivnosti.

Savjeti kako prekinuti toksičnu produktivnost

Kruti Quazi, licencirani savjetnik, certificirani stručnjak za kliničku traumu i klinički direktor tvrtke Sesh, platforme za virtualnu podršku grupama, za RealSimple je izradio par natuknica kako detektirati i smanjiti ovaj problem.

Zapitajte se: Je li tvrtka u kojoj radite usmjerena na čovjeka ili na produktivnost? “Ako je usmjerena na čovjeka, vaš poslodavac će razumjeti vaš pokušaj da odvojite vrijeme za samopomoć”, kaže.

Ako imate tu mogućnost, dogovorite dnevne sastanke tako da između njih imate 10 do 15 minuta kako biste došli do svježeg zraka, protegnuli noge, jeli i hidratizirali se.

Budite vrlo disciplinirani prema tome da na nekoliko trenutaka tijekom dana budete bez raznih zaslona: Udahnite, slušajte glazbu ili meditirajte kako biste pomogli poništiti one (nezaslužene!) osjećaje krivnje i srama.

Ako vam treba slobodno vrijeme za mentalni i emocionalni oporavak, uzmite ga. “Ako postoji rok, nastavite i dovršite potreban posao, ali onda uzmite slobodni dan tog tjedna, ako budete mogli”, kaže Quazi. “Ako ne, planirajte se opustiti tijekom vikenda s namjerom da se držite dalje od svog računala i posla.”

Postavite i držite se granica koje za vas imaju smisla. Evo nekoliko primjera:

Nema mobitela u vrijeme obroka.
Napravite pauzu nakon tri sata mirnog rada.
Odvojite određene dane/vrijeme koje ćete provesti sa svojim partnerom, djecom, obitelji.
Spavajte najmanje sedam sati noću.
Planirajte barem dva velika raznovrsna obroka dnevno.
Odvojite se od svojih društvenih mreža, što nas također tjera na više rada i potiče osjećaj krivnje da ne radimo dovoljno.
Razgovarajte sa stručnjakom za mentalno zdravlje.

Foto: Unsplash