Neki zbog užurbnog rasporeda zaborave kad su zadnji put jeli, drugi preskaču obroke zbog tzv. ‘povremenog posta’, a neki se pak kažnjavaju. U svakom slučaju – tijelo to ne podnosi najbolje.
Preskakanje obroka na pravi način, koje se naziva i povremeni post, može imati brojne zdravstvene koristi, kao što je npr. gubitak kilograma, objašnjava nutricionistica i autorica knjige ‘Dijeta detox’, Brooke Alpert. Ali preskakanje obroka i povremeni post dvije su vrlo različite stvari. Preskakanje obroka da biste se lišili neke ugode ili pak kaznili – ili samo zato što ste previše zauzeti – razlikuje se od posta i negativno utječe na tijelo, kako pišu 24sata.
Zbog preskakanja obroka i nekonzumiranja dovoljno hrane tijekom dana može nam se doslovno vrtjeti u glavi. Možete osjećati vrtoglavicu, imati manjak energije, ili čak osjećati da bi se mogli onesvijestiti.
“To je zbog pada glukoze u krvi,” kaže stručnjakinja za prehranu i autorica knjige ‘Eating in Color,’ Frances Largeman-Roth.
“Kad ne nahranimo mozak, tijelo može dobivati signale da prestane sa svojim uobičajenim funkcijama, zbog čega, ako ćete isprobati povremeni post, morate biti sigurni da to radite ispravno – po zadanom rasporedu – a kad jedete, da nadoknađujete hranu s kojom ćete izdržati do kraja posta.
Prejedate se kod idućeg obroka
“Kad preskačemo obroke, kasnije ćemo tijekom dana biti skloni prejedanju”, objašnjava nutricionistkinja Bonnie Taub-Dix, osnivačica portala BetterThanDieting.com i autorica knjige “Read it Before You”.
“Ako podijelite obroke na više manjih u danu, tijelo će moći učinkovitije iskoristiti hranjive tvari. Gledajte na tijelo kao na prerađivača hrane: ako postupno dodajete hranu, dobro će raditi svoj posao, ali ako ugurate tone hrane odjednom – recimo, nakon što preskočite obrok – neće biti učinkovito”, objasnila je.
“Kako biste pomogli tijelu da pravilno funkcionira, jedite barem tri uravnotežena obroka dnevno – i popijte zdravi napitak kad ste gladni između obroka”, savjetuje Taub-Dix, koja kaže da je najvažnije jesti po svom unutarnjem osjećaju, a ne po satu. A kad počnemo osjećati da se ni na što ne možemo skoncentrirati, vrijeme je da pojedemo nešto hranjivo.
Loše ste raspoloženi
Kad uporno preskačete obroke, šećer u krvi opada, što može uvelike utjecati i na raspoloženje.
“Glukoza je gorivo za mozak, a kad je nedostaje, možemo biti jako loše raspoloženi”, kaže Largeman-Roth. To je razlog zašto, ako preskačete obroke, ne treba pri idućem obroku pojesti bilo što, nego nešto zdravo – jer su oni koji imaju nizak šećer u krvi skloni masnoj ili slatkoj hrani budući da im tijelo počinje žudjeti za takvim namirnicama”, kaže nutricionistkinja.
Ne možete održati novu liniju
“Ako mislite da je preskakanje obroka pametan način za održavanje gubitka kilograma, razmislite ponovno. Prirodno ćete konzumirati manje kalorija, ali vjerojatno i željeti krive stvari te početi grickati nezdravu hranu, što može dovesti do opasnog yo-yo efekta dijete.
Budući da je vrijeme obroka postalo nepredvidivo, tijelo će zadržati sve što može i neće sagorijevati kalorije učinkovito. Isto tako, može tada proizvesti i manje leptina – hormona koji smanjuje apetit – pa će nam biti teže razaznati kad smo siti”, dodaje.
Zaključak
Naravno, obrok možete preskočiti s vremena na vrijeme, ali ako to ne činite dosljedno, može negativno utjecati na zdravlje i dovesti do nedostataka važnih tvari u tijelu. Također, nećete moći ništa dobro raditi jer ćete biti usredotočeni na hranu. Ako imate poteškoća s jelom zbog hektičnog rasporeda, donosimo par savjeta za bolju organizaciju:
– Planirajte obroke, ali ne morate pripremiti hranu za cijeli tjedan odjednom. Umjesto toga, pripremite hranjivi doručak noć prije, tako da imate za sljedeće jutro. Ako kuhate velik lonac juhe za večeru, spakirajte si zdjelicu za ručak.
– Imajte na umu da su mnogi nadomjesci za obrok napravljeni s puno šećera i nemaju dovoljno bjelančevina ili vlakana, pa ih kombinirajte sa zdravim zalogajem – ponesite bananu, prirodni kikiriki maslac ili štapić od celera s hummusom.
– Cilj je konzumirati između 325 do 400 kalorija, 15 do 25 grama proteina, pet grama vlakana i 10 do 13 grama zdravih nezasićenih masti pri svakom obroku, kako piše Prevention.com.