Zdravi trendovi: Ove tri namirnice svi će koristiti u 2025. godini
Zdravlje i prehrana postali su ključni fokus našeg života, a interes za prirodnim dodacima i inovativnim proizvodima raste iz godine u godinu.S...
Godina 2020. donijela je mnoge teške stvari i nenadane preokrete u našim životima. Sve je to utjecalo na povećanje broja ljudi sa psihičkim poteškoćama te na brojne svakodnevne aktivnosti pa tako i na san.
Ako ste za vrijeme prvog vala koronavirusa bili dio onih koji su radili od doma ili bili na prisilnom godišnjem odmoru, sigurno vam se dogodilo da ste zaspali prije 22 sata. Ujutro ste se, vrlo vjerojatno, umorni jedva ustali iz kreveta. No to vas ne treba čuditi, jer tvrdnje da je najzdravije zaspati između 21 i 22 sata običan su mit. I dok jedni vjeruju u moć ranog spavanja, drugi su skeptični kada su u pitanju odlasci u krevet iza ponoći. Kako, pitaju se mnogi, tijelo može znati kada sat otkuca 00:01?
No prema riječima dr. Nerina Ramlakhan, stručnjakinje za spavanje, odlasci u krevet prije ponoći itekako su bitni za dobar san. Prema njezinim tvrdnjama, najbolje bi bilo zaspati 90 minuta prije ponoći jer je ljudsko tijelo tada najspremnije za punjenje baterija. Svaka stanica u tijelu čovjeka povezana je s pomicanjem mjeseca i zemlje.
U našem se mozgu nalazi cirkadijski ritam, odnosno unutarnji sat koji u 24 sata dana balansira između pospanosti i budnosti u pravilnim intervalima. On prima informacije o svjetlosti koja dolazi preko optičkog živca u mozak i upravlja biološkim ritmovima poput lučenja hormona, reguliranja temperature i neurološke aktivnosti. Stoga nije nimalo čudno što odlazak na spavanje u skladu s cirkadijskim ritmom donosi kvalitetniji san. Kad padne noć, oči šalju signal u hipotalamus te se svaka stanica u tijelu prilagođava tome, a tijelo postaje umorno. Dr. Ramlakhan kaže kako je najpoželjnije spavanje u trajanju od sedam do devet sati. Stoga, ako se ujutro želite dizati odmorniji i svježiji, slijedite ove upute i slušajte vlastito tijelo.
Foto: Maddi Bazzocco/Unsplash