Ključ sreće je u vašoj ruci: 4 tradicionalna postulata za sretniju i produktivniju svakodnevicu

Tko ne želi biti sretan, zdrav, kreativan, produktivan…? Dobra vijest je da smo okruženi sa sve više informacija i štiva za samopomoć koje nam u tome mogu pomoći. Ali, ipak, s toliko savjeta iz različitih izvora stvari se mogu činiti prekomplicirane (a u ljudskoj je naravi odlagati zahtjevne stvari), pa je ponekad najbolje otići korak unatrag i sagledati širu sliku uz nekoliko bazičnih načela.

Navedene se filozofije temelje na najjednostavnijim, prokušanim konceptima i tradicionalnim filozofijama koje će vas uvesti u ispunjeniji i sretniji život.

Pročitajte: 10 nedjeljnih self-care aktivnosti koje će vas pripremiti za novi tjedan

4 temeljna postulata za sretniji i ispunjeniji život

1. Carpe diem ili kako iskoristiti dan

Što možeš učiniti danas ne ostavljaj za sutra ili, ukratko, carpe diem, podučio nas je još prije dvije tisuće godina rimski pjesnik Horacije. U svijetu koji danas više nego ikada promiče tu primamljivu izreku, kroz njezine novokomponirane inačice: “živi u trenutku“,”budi prisutan“ ili akronimom YOLO (you only live once) – samo jednom se živi, znamo li uistinu živjeti tako da iskoristimo dan?

Istina je da nam svima lijenost i odlaganje nekako bolje “leži“, ali razlika je u tome što uspješni ljudi ne žele ići linijom manjeg otpora. Najlakše je biti lijen, to ne zahtijeva nikakav trud, ali zato i ništa ne donosi. Da ne biste žalili za propuštenim prilikama jer istraživanja otkrivaju da ljudi na kraju života najviše žale što nisu provodili više vremena s najmilijima, što su previše radili, što su preveliki dio života posvetili ispunjavajući tuđa očekivanja, što nisu bili vjerni sebi te što nisu bili iskreni prema drugima, učinite promjene sada jer život ima vijek trajanja.

Niste li sigurni otkud krenuti, britanski socijalni filozof Roman Krznaric u knjizi Carpe Diem Regained: The Vanishing Art of Seizing the Day predlaže pet esencijalnih načina kako prestati odlagati planove i obveze.

Prema ovom popularnom filozofu, trebali bismo: naučiti ugrabiti prave prilike (jer možda se pružaju samo jednom u životu); uživati u svakom danu svim osjetilima (od kulinarskih iskustava do vođenja ljubavi); naučiti bivati u sadašnjem trenutku (kroz različite mindfulness tehnike ili adrenalinske sportove); biti spontaniji (jer ponekad je potrebno odbaciti zacrtane planove i rutinu); i konačno, trebali bismo se uključiti u građanske inicijative koje se zalažu za promjene do kojih nam je stalo.

Krznaric predlaže i da u život vratimo istinska, “živa“ iskustva umjesto onih indirektnih – “iz druge ruke“ – koja doživljavamo u dućanima ili pred ekranima. Potiče nas i na razvijanje više razine svjesnosti kad su u pitanju odluke koje svakodnevno donosimo – kao zaposlenik, roditelj, prijatelj, građanin – jer ono čemu dajemo prioritet i što odabiremo najviše govori o nama, našim životnim vrijednostima i težnjama.

2. Festina lente ili kako prebaciti u manju brzinu

Čini li se i vama da vam manjka vremena u danu pa problem rješavate tako što sve obavljate brže, kraće, površnije, automatski i nesvjesno, prihvaćajući multitasking kao normalan način funkcioniranja i rada. Problem je što takvo “ubrzavanje“ ne vodi uštedi vremena jer stalno pronalazimo više i više zadataka koji se moraju odmah obaviti te se tako opet vraćamo na početak i osjećaj da nam je “dan kratak“.

Rješenje leži u usporavanju, suvremenom pokretu za čijeg začetnika neki navode Carl Honoréa, kanadskog novinara i autora svjetskog bestselera Pohvala sporosti. Ideja o usporavanju nije nova – još su stari Latini govorili Festina Lente – ali danas u moderno doba prepuno stresa ona doživljava renesansu.

Međunarodni pokret sporosti odupire se kultu brzine, pa tako Honoré i njegovi istomišljenici zagovaraju sporiji pristup svim aspektima života, prisutnost u svakom trenutku i kvalitetu iznad kvantitete. Prema Honoréu, brzo označava sve što je stresno, agresivno, analitičko, nestrpljivo, aktivno, kontrolirajuće, dok sporo označava suprotno – mir, intuiciju, strpljivost, prijemčivost, pažljivost, nepokretnost.

Biti spor ne znači sve raditi puževim korakom, svi znamo da je brže često i bolje, ali potrebno je znati “promijeniti brzine“. Postoje trenuci kada imamo puno posla ali, s vremena na vrijeme, moramo stvoriti i trenutke za usporavanje i opuštanje.

Meditacija je trenutačno jedan od popularnijih načina kako umiriti um, ali možete odabrati i jedan od najstarijih – vrtlarenje ili čitanje knjige, nemate li “zeleni palac“. A da biste se tijekom radnog dana podsjetili na potrebu usporavanja i stvaranja pauza, Honoré savjetuje da oko sebe zalijepite papiriće s “usporavajućim“ porukama, npr. “diši“, “uzmi pauzu“ ili “reci ne“.

Još jedan prijedlog koji i sâm primjenjuje kako bi dobio više slobodnog vremena je da pri pregledavanju tjednih obveza izbaci one koje mu ni trenutno niti za sljedećih šest mjeseci neće biti važne.

Najbolji način kako prigrliti pokret sporosti je obavljati manje zadaka, a svakome koji smo odabrali posvetiti svoju punu pozornost. To nije gubljenje vremena, to je investicija, kako pojašnjava Honoré jer mozak je u “nižim brzinama“ sposobniji u postizanju koncentracije i kreativnog razmišljanja, čak i u situacijama kad ne ide sve po planu. Sporo razmišljanje bez pritiska je intuitivno, sabrano i kreativno i donosi izuzetne rezultate. To je čudan paradoks ali usporavanjem, zapravo, postajemo produktivniji i brži.

Kako ćete znati da ste usporili tempo i koje ćete benefite primijetiti? Osjećat ćete se zdravije i življe, bit ćete optimističniji, imat ćete više energije, bolje ćete se sjećati događaja, bit ćete bliži ljudima koji su vam važni, postat ćete kreativniji, predaniji, uspješniji i znatiželjniji te ćete imati vremena razmišljati o duhovnim i dubokoumnim temama.

3. Hygge ili kako uživati kod kuće

Mračne zime, s temperaturom ispod ništice, koje u nekim predjelima Skandinavije traju duže od šest mjeseci, tijekom kojih uglavnom vlada sumrak a dnevno se svjetlo pojavi svega nekoliko sati na dan nordijski su narodi morali nečim uljepšati.

Danci su stvorili hygge – začin života koji se skriva iza njihove sreće i svrstava ih na tron najsretnijih naroda na svijetu. Riječ je o kompleksnom pojmu koji se može definirati kao vrsta društvene panaceje koja spašava Dance od hladnoće, usamljenosti i stresa. Bliska je riječima: “pripadnost“, “ugoda“, “zajedništvo“, “zadovoljstvo“ “sigurnost“, “spokoj“,  ali njima možemo samo djelomično opisati njezinu šaroliku uporabu.

Hygge, naime, podjednako služi za opis mentalnog i psihičkog stanja, kao i za fizičke opise. Tako se hygge, primjerice, može povezati s fizičkom okolinom – mekom kašmirskom vestom ili toplim krevetom, ali se može koristiti i za opisivanje emocija i raspoloženja – sitnih zadovoljstava koja nam ispunjavaju srca toplinom, poput oblačenja toplih, suhih čarapa nakon što smo pokisli.

Iako nije vezan uz neki konkretni prostor, hygge se često povezuje s osjećajem doma jer Danci zbog negostoljubivog podneblja velik dio života provode unutar četiri zida, u uskom krugu obitelji i prijatelja, romantizirajući boravak u zatvorenom.

Louisa Thomsen Brits u knjizi Hygge pojašnjava da je hygge način na koji se provodi vrijeme u najintimnijoj sferi, dok zajedno kuhamo, uživamo u obiteljskom objedu, ušuškani u dekicu gledamo film, pospremamo krevet, zalijevamo biljke ili palimo svijeće… Ukratko, hygge je vještina nalaženja radosti, ispunjenosti i životnog zadovoljstva u malim, svakodnevnim sitnicama, u domu čiji ambijent pruža ugodno utočište.

Da biste oživjeli duh “hygganja“, oplemenite dom jastucima i mekanim dekama, ambijentalnom glazbom, vazama s poljskim cvijećem, nenametljivim, svijetlim bojama i zaobljenim oblicima te mnoštvom svijeća jer njihov plamen u trenutku stvara udobnu i toplu atmosferu – savršenu za njegovanje bliskosti i zajedništvo.

U ovakvoj hygge atmosferi možemo odbaciti “štit“, biti bezbrižni i autentični, slobodni u primanju i davanju ljubavi. Jer dom je mjesto intimnosti i integracije koje svakog člana može pripremiti za susret s vanjskim svijetom, ali i iscijeliti ga nakon susreta s njim, napisala je autorica sažimajući duh hygge.

4. Shinrin yoku ili kako se spojiti s prirodom

Platon i Aristotel najbolje su razmišljali šećući maslinicima oko Atene, Buddha je pronašao prosvjetljenje ispod bo drveta, a Isaac Newton je spoznao teoriju gravitacije sjedeći pod stablom jabuke. Drveće nam pomaže da se umirimo i opustimo, koncentriramo i postanemo kreativniji i da se generalno bolje osjećamo.

U Japanu boravak u iscjeljujućem “zelenom“ ambijentu nazivaju shinrin-yoku ili šumsko kupanje a njegovim benefitima pristupaju toliko ozbiljno da Japanci mogu na liječničku uputnicu, u okviru preventivnog programu zdravstvenog i medicinskog SPA turizma, otići udisati šumski zrak.

Filozofija “šumskog kupanja“ jednostavna je. Predstavlja tihu šetnju kroz šumu dok sa svim osjetilima upijamo prirodu oko sebe – njezine zvukove, mirise, boje i živahnu bioraznolikost. Ova naoko neobična uputnica je osmišljena nakon što su brojna istraživanja potvrdila blagodati bivanja u šumi. Studije su potvrdile da šetnja kroz šumu može poboljšati imunitet, smanjiti krvni tlak, ublažiti stres, poboljšati raspoloženje, poboljšati fokus, povećati razinu energije, poboljšati kvalitetu sna, da navedemo samo neke benefite.

Da bismo požnjeli ove dobrobiti, dovoljno je “otvorenih“ osjetila prošetati po šumi, onoj koja je što udaljenija od gradske buke i prometnica. Najbolje je da otiđete sami i da uređaje poput mobitela ili fotoaparata ostavite kod kuće kako vas ne bi ometali. Šećite vrlo sporo i opušteno, pustite tijelu da bude vodič. Upijajte zvukove, mirise i motive prirode.

Pustite prirodi da “uđe“ u vas, kroz vaše uši, oči, nos, usta, ruke i stopala. Slušajte šuštanje lišća i pjev ptica. Primijetite različite nijanse zelene i sunčevu svjetlost koja se probija kroz grane visokih stabala. Osjetite svježinu zraka i mirise šume dok udišite fitoncide – eterična ulja šumskog drveća koja mnogi nazivaju prirodnim antibioticima jer smanjuju proizvodnju hormona stresa i povećavaju aktivnost leukocita, stanica odgovornih za imunitet i prevenciju nastanka mnogih bolesti. Položite dlanove na deblo stabla koje vas privuče. Uronite prste ili stopala u potok. Lezite na tlo ili hodajte bosi po zemlji. Kad se spojite s prirodom, zadovoljstvo i mir prožet će čitavo vaše tijelo.

Pročitajte: Tri self-care savjeta od kojih ćete se instantno osjećati bolje

Foto: Mariam Antadze/Pexels; PeopleImages; bernardbodo; Liubomyr Vorona; Maria Korneeva; morrowlight iStock/Getty Images Plus, Getty Images