Migrena je periodična glavobolja čiji pravi uzrok još nije pouzdano utvrđen, a pretpostavlja se da je posljedica proširenja krvnih žila u mozgu, mada ima i teorija koje ukazuju na to da je nastanak ove bolesti posljedica poremećaja u lučenju hormona serotonina.
Migrena se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, no obično počinje između 20. i 40., a nestaje nakon 55. godine. Neki ljudi imaju napadaje migrene više puta mjesečno, dok drugi dožive svega dvije-tri takve glavobolje u životu. Otprilike 75 posto osoba koje pate od migrene jesu žene.
Simptomi
Napadaj migrene najavljuje takozvana aura koja se manifestira ispadima u vidnom polju, poremećajem govora i motorike (najčešće jednostranim), promjenom raspoloženja u vidu depresije ili euforije, nemirom i izraženom potrebom za slatkom hranom.
Nakon aure, koja traje od nekoliko minuta do nekoliko sati, razvija se pulsirajuća glavobolja često praćena mučninom i povraćanjem. Veliki broj pacijenata žali se da im smetaju svjetlost, jak zvuk i pojedini mirisi. Napadaj migrene u većini slučajeva prestaje u roku od 24 sata.
Prevencija
Istraživanja su pokazala da pušenje, alkohol i namirnice poput čokolade, suhomesnatih proizvoda, nekih vrsta sireva, te slanih i prezačinjenih jela potiču pojavu migrene.
Treba jesti što više ribe i svježeg voća i povrća (osobito onog koje je bogato kalijem ima nizak sadržaj soli – zelja, brokula, celera, krumpira, mahunarki, banana ili avokada), jer opuštaju krvne žile i sprječavaju njihovo sužavanje.
Vitamin C, posebno onaj iz kiselog voća, prirodno je sredstvo protiv nesnosnih bolova u glavi, čiji je jedan od okidača i stres, pa se preporučuju vježbe relaksacije kao što su šetnje, plivanje, joga i tai chi.
Također, masaža mišića vrata i i ramena pokazala se vrlo učinkovitom u borbi protiv napada migrene. Ako se glavobolja već javila, pacijentu se preporučuje mirovanje u zamračenoj, provjetrenoj prostoriji.