
Koje su najnovije metode za postizanje savršenog osmijeha?
Keramičke ljuskice, profesionalno izbjeljivanje, ortodontska terapija i bezmetalne krunice danas su među najtraženijim tretmanima.Utjecaj društ...
S Ninom Vukas, edukatoricom, terapeutkinjom, autoricom i osnivačicom Spanda Institute, razgovaramo o jogi za ublažavanje simptoma traume
Većina zagrebačkih vježbača joge sa sjetom spominje njezino ime jer je u glavnom gradu 2006. osnovala jedan od prvih studija joge u Zagrebu te nekoliko godina kasnije školu za obrazovanje učitelja joge koja je danas internacionalni institut, da bi se – nakon što je mnoge “zarazila” jogom – preselila u Portugal. Njezini su je zdravstveni problemi, kao i strast prema holističkom pristupu fizičkom i mentalnom zdravlju, potaknuli na studij tjelesno orijentirane psihoterapije, psihologije, nutricionizma i neuroznanosti te rad s traumom. Iz toga su se izrodile dvije knjige; prva “Safe Space: Trauma-Sensitive Yoga” i nedavno objavljena “Embodied Calm: Truma-Sensitive Yoga Nidra”, u kojima integrira somatsku psihoterapiju, terapiju jogom i holističko zdravlje za ublažavanje simptoma traume i stresa. Evo što nam je Nina Vukas otkrila o svom novom konceptu joge.
Moja jogijska praksa započela je fokusom na dinamične asane i kreativne sljedove, koji su odgovarali mom zdravom, mladom tijelu. Međutim, kad su mi mentalno i fizičko zdravlje bili narušeni, nisam mogla nastaviti s istom vrstom prakse. Počela sam istraživati terapeutske benefite jogijskih tehnika i primjenjivati ih za ublažavanje fizičkih simptoma te mentalnih stanja, poput anksioznosti i napadaja panike. Svoje sam fizičko zdravlje relativno brzo vratila u ravnotežu, no taj je period trigerirao mnoge dublje procese. Tražeći odgovore i iscjeljenje na dubljoj razini, upisala sam školu tjelesno-orijentirane (somatske) psihoterapije pod vodstvom Siegmara Gerkena, koji je ujedno i napisao predgovor za moju knjigu “Safe Space”. Paralelno s time, počele su mi se javljati osobe koje su, zbog raznih zdravstvenih problema, tražile privatne satove joge prilagođene njihovom stanju, odnosno jogijsku terapiju. Želja da svojim klijentima pružim alate koji su sigurni i utemeljeni na znanstvenim benefitima odvela me u smjeru znanosti pa sam, između ostalog, završila studij psihologije i nedavno upisala magistarski studij neuroznanosti.
Cilj trauma-osjetljive, ili možda bolje trauma-svjesne joge nije nužno iscjeljenje; trauma je vrlo individualna, kompleksna i često zahtijeva psihoterapijski pristup. Cilj ove joge jest ublažavanje simptoma nastalih kao posljedica traume, primjerice regulacija živčanog sustava, izgradnja veće razine otpornosti i višeg praga tolerancije na stresore. U Americi se trauma-svjesna joga već dugo koristi kao komplementarna terapija za PTSP i druge poremećaje nastale uslijed traumatskih događaja, a brojne studije pokazuju da može značajno smanjiti simptome poput anksioznosti, depresije i disocijacije te doprinijeti općem osjećaju stabilnosti i dobrobiti kod osoba koje se nose s posljedicama traume, bilo kojeg podrijetla i intenziteta.
Ključna načela temelje se na podučavanju jogijskih alata koji jačaju otpornost, podižu prag tolerancije i pomažu regulirati živčani sustav, kao i na izbjegavanju svega što bi moglo izazvati nelagodu, disregulaciju ili potaknuti traumatsku reakciju kod pojedinca. Primjeri onoga što izbjegavamo vrlo su raznoliki i često individualni, no generalno se izbjegavaju prakse koje stimuliraju živčani sustav, vježbe disanja koje potiču hiperventilaciju i slično. Izuzetno je bitan i prostor, verbaliziranje jasnih uputa, raznih opcija i traženje dopuštenja. Na primjer, preferira se pozivajući ton umjesto direktivnog te da praktikanti uvijek imaju mogućnost izbora, bez pritiska ili očekivanja. Trauma-svjesna joga fokusira se na stvaranje sigurnog i podržavajućeg okruženja koje omogućava osobama da sami preuzmu kontrolu nad vlastitim procesom iscjeljivanja, dok se tradicionalna joga često podučava na rigidniji način, koristeći tehnike koje mogu dovesti do disregulacije živčanog sustava kod osoba s traumatskim iskustvima.
Kod većine ljudi koji pate od simptoma povezanih s traumom, fokus je na regulaciji živčanog sustava. To najčešće uključuje korištenje tijela (položaja joge, somatskih vježbi), tehnika disanja, meditacije i tehnika opuštanja koje pomažu pri prijelazu iz stimulacije i hiperbudnosti, odnosno dominacije simpatičkog živčanog sustava (“borba ili bijeg”) u stanje parasimpatičkog sustava (“odmor i probava”). Osobe koje pate od simptoma uzrokovanih traumom – poput anksioznosti, iritacije, problema sa snom, emocionalne disregulacije i slično – često su u stanju konstantne stimulacije i hiperbudnosti, a razne tehnike pomažu neutralizirati taj učinak, odnosno pomažu dosegnuti stanje relaksacije i osjećaj mira. Međutim, to je lakše reći nego učiniti jer takav živčani sustav često osjeća prijetnju pri pokušaju “umirivanja”. Zato je bitno naglasiti da je pristup vrlo individualan.
Imam vrlo dobre rezultate, od rada s vlastitim klijentima i učenicima do pozitivnih informacija učitelja joge koji su završili moje tečajeve i primjenjuju principe trauma-svjesne joge na svojim uobičajenim satovima joge. Tehnike i principi ove joge nisu ograničeni samo na rad s traumom već su univerzalno primjenjivi i mogu značajno unaprijediti iskustvo svih polaznika.
Izdvojila bih tehniku produljenog izdaha koja obuhvaća polagan, dubok udah kroz nos, a zatim još sporiji, produljeni izdah koristeći nešto što u jogi nazivamo “ventil” koji usporava izdah. Ovaj “ventil” može biti lagano zatvaranje grla (kao da želimo zamagliti naočale), lagano stisnute usne ili izdah kroz jednu nosnicu. Vođena relaksacija poput trauma-svjesne joga nidre, koja je nalik stanju između budnosti i spavanja, također može biti izuzetno korisna za smirenje i regulaciju živčanog sustava.
Preporučila bih svima koji žele razviti dublju povezanost s vlastitim tijelom, regulirati živčani sustav i naučiti tehnike samoregulacije. Posebno je korisna za osobe koje se suočavaju s traumatskim iskustvima, anksioznošću, depresijom, napadajima panike, emocionalnom disregulacijom i kroničnim stresom. Ali ovakav pristup nije namijenjen isključivo osobama koje su svjesne svojih trauma – može koristiti svima jer trauma-svjesni principi pomažu u izgradnji otpornosti i emocionalne stabilnosti, što su univerzalne potrebe.
Ljudi koji su navikli na kronični stres i stalnu prisutnost stresnih hormona poput kortizola i adrenalina često imaju poteškoća s prihvaćanjem tehnika opuštanja i generalno s usporavanjem. Sjećam se kad mi je jedna moja studentica rekla da njezin sin ide trčati nakon stresnog i napornog radnog dana te da ga to opušta. Iako su trčanje i slične fizičke aktivnosti zdrave, one i dalje predstavljaju stres za tijelo i živčani sustav. Opuštanje ne znači da se izmorimo do granice gdje tijelo i um više ne funkcioniraju, već da pronađemo aktivnosti koje smiruju živčani sustav i prebacuju ga u stanje duboke regeneracije i oporavka. Prava regeneracija dolazi iz aktivnosti koje pomažu tijelu i umu pronaći ravnotežu, poput vođenih tehnika opuštanja, svjesnog disanja ili jednostavno provođenja vremena u tišini i prisutnosti. Takve aktivnosti ne samo da smanjuju razinu stresa već i jačaju otpornost živčanog sustava, omogućujući ljudima da bolje odgovore na buduće izazove, bez osjećaja preplavljenosti.
Nekoliko mojih polaznika, koji su završili edukacije u sklopu Safe Space učiteljskog tečaja, sada podučavaju jogu koristeći trauma-svjesne principe u svojim zajednicama. Ako želite isprobati ovakav pristup, mogu preporučiti učitelje joge koji su prošli moje ili slične programe pa mi se slobodno javite na e-mail.
Moj životni partner i ja nedavno smo kupili zemljište za gradnju retreat centra u Portugalu, što me izuzetno veseli jer je to bio moj san otkad sam se ovdje preselila. Momentalno smo u fazi izrade projekta, tako da, kad ne radim, dane provodim proučavajući održive materijale za gradnju, lokalnu arhitekturu i slično. Čeka nas jedan vrlo zanimljiv i kreativan period.
Foto: Sanjin Kaštelan, privatni album
Magda Dežđek je freelance novinarka i urednica s dugogodišnjim iskustvom u hrvatskim medijima. Karijeru je započela kao studentica u Jutarnjem listu, a ubrzo se pridružila magazinu Sensa, gdje je od prvog do posljednjeg broja radila kao urednica, novinarka i stilistica. Tijekom godina surađivala je s brojnim tiskanim i online medijima, uključujući Extru, Lisu, Elle i Adivu. Posljednje dvije godine dio je tima Ljepote&Zdravlja, specijalizirajući se za teme o wellbeingu i ljepoti. Uz strast za istraživanjem beauty svijeta, posebno uživa pisati o svojim putovanjima, koja su njezin nepresušan izvor inspiracije.