Evo kako se, prema riječima meteorologinje, klimatske promjene odražavaju na naše zdravlje

Dan planeta Zemlje iz godine u godinu navodi nas na preispitivanje o našem načinu života, ali i na to da postavimo jedno važno i aktualno pitanje: kako se klimatske promjene odražavaju na naše zdravlje? Nadamo se da će pokretanje većeg broja ekoloških tema i održavanje diskursa o održivosti utjecati na to da sve više nas uvede navike koje mogu dovesti do održivije i zelenije budućnosti.

U proteklih nekoliko godina, svjedoci smo različitih prirodnih katastrofa. To je mnoge nagnalo da se zapitaju u kojoj mjeri klimatske promjene utječu na esktremne promjene vremenskih uvjeta te imaju li te ekstremne promjene vremenskih uvjeta posljedice i po naše zdravlje?

Kako se klimatske promjene odražavaju na naše zdravlje

Znanstvenici su dokazali da određeni toplinski udari, poplave i suše imaju izravne veze s klimatskim promjenama izazvanim ljudskim djelovanjem. Globalno povećanje prosječne temperature povećava i intenzitet, ali i samo trajanje ekstremnih promjena vremenskih uvjeta, što je pokazalo i posljednje, poprilično dramatično IPCC izvješće o kojem smo vam pisali ovdje.

Za portal Mind Body Green, meteorologinja Bonnie Schneider je objasnila da su katastrofe uzrokovane klimatskim promjenama samo jedan od uzročnika promjena psihičkog i fizičkog stanja ljudi. Drugi uzročnici su i veća izloženost bolestima nastalim uslijed viših temperatura i veća izloženost alergenima. Uz sve to, povećao se i rizik od prijenosa zaraznih bolesti.

Istraživači su otkrili da sezona alergija traje 20 dana duže nego prije jednog desetljeća, a pelud nije jedini faktor koji izaziva simptome alergije.

Šumski požari, kojih je sve više i koji se brže šire, ispuštaju čestice koje su četiri puta sitnije od peludi ili prašine. A te čestice prodiru duboko u pluća i krvotok, te povećavaju rizik od srčanih i plućnih oboljenja, kao i dijabetesa.

Studija Istraživačkog centra Kardiovaskularna istraživačka tehnologija iz 2018. godine otkrila je da se rizik od srčanog udara povećava dan nakon šumskog požara. Neki procjenjuju da je udisanje tog dima jednako kao pušenje sedam cigareta dnevno, kako navodi Bonnie Schneider.

Toplija planeta također donosi i duže toplinske valove tijekom ljeta. Za one koji žive u gradovima temperature mogu biti i za 6 do 12 °C više nego u ruralnim sredinama. Zdravstveni problemi izazvani toplinom pogoršavaju se uslijed klimatskih promjena. Procjenjuje se da će do 2030. godine ljudi doživjeti od četiri do čak osam puta više ljetnih dana s temperaturama iznad 35 °C nego danas.

Pročitajte: Što znači postati “eativist” i zašto bi nam svima to trebao biti cilj?

Klimatske promjene i mentalno zdravlje

Sama pomisao na ekstremna upozorenja prirode kod mnogih stvara tjeskobu. A kod onih koji imaju eko-anksioznost (termin koji se definira kao kronični strah od propasti planeta), gledanje slika i izvještaja o bilo kakvoj prirodnoj katastrofi može izazvati napadaje panike. Nedavna globalna anketa pokazala je kako 56 % mladih ljudi smatra da je “čovječanstvo osuđeno na propast”.

Stručnjaci za mentalno zdravlje kažu da provođenje vremena u prirodi (šetanje, vrtlarenje, sudjelovanje u eco-friendly aktivnostima), može pomoći u borbi s eko-anksioznošću. Kada se takve aktivnosti rade u društvu, to ima i dodatne beneficije.

Znanstvene studije indiciraju da vježbanje mindfulnessa i meditacije također može biti od koristi kod ljudi koji pate od ove vrste tjeskobe. Više savjeta o tome kako se nositi s tjeskobom zbog klimatskih promjena, dala nam je naša stručna suradnica Ljiljana Škrinjarić, dr. med., spec. psihijatar, psihoterapeut, a možete ih pronaći ovdje.

Zaključak je da klimatske promjene utječu i na svakog od nas pojedinačno (na tijelo, um i duh), baš kao i na čovječanstvo na globalnom planu. I dalje nije kasno da poduzmemo korake koji će smanjiti klimatske promjene, a samim tim ćemo i optimizirati zdravlje i dobrobit svakog od nas, pojedinačno. No nije nam ostalo još puno vremena za djelovanje.

Krenite od sebe. Već danas.

Trebate li inspiraciju kako djelovati odmah, zagrebački aktivisti s nama su podijelili nekoliko savjeta.

Tekst: Aleksandra Dudvarski, lepotaizdravlje.rs
Foto: Everste/iStock/Getty Images Plus