Svjetski dan šećerne bolesti: Kako odgoditi ili spriječiti šećernu bolest?

U današnje vrijeme kad je izbor lako dostupne i nezdrave hrane sve veći, te kad živimo ubrzanim tempom koji često uključuje i sjedenje za digitalnim ekranima sve se veći naglasak stavlja na promjenu životnog stila s ciljem zdravog tijela i uma. Potrebno je uzeti i u obzir to da društvene mreže imaju određeni utjecaj na brigu o zdravlju iz svakog aspekta, no ponekad iz krivih razloga. 

Jedan od razloga zbog kojeg je potrebno skrenuti pozornost na pravilnu prehranu, fizičku aktivnost i zdravlje općenito je prevencija kroničnih bolesti, osobito na dan 14. studenoga, kad se diljem svijeta obilježava Svjetski dan šećerne bolesti s ciljem podizanja svijesti javnosti o bolesti, njenoj problematici i mogućoj prevenciji. U 2019. godini u Hrvatskoj je registrirano 315.298 osoba sa šećernom bolesti. A procjenjuje se da tek oko 60 posto osoba ima postavljenu dijagnozu te je prema tome procijenjeni broj oboljelih zapravo pola milijuna.

Prepoznavanje simptoma bolesti i osiguravanje visoke razine kvalitete života 

Razlikuju se dva osnovna tipa šećerne bolesti, a to su tip 1 u kojem gušterača ne proizvodi inzulin, te tip 2 u kojem je učinak proizvedenog inzulina smanjen. Simptomi se mogu pojaviti iznenada ili postupno, u većem ili manjem broju, te ovise od osobe do osobe. Upravo je zbog postavljanja dijagnoze i liječenja te osiguravanje visoke razine kvalitete života važno znati prepoznati prve simptome bolesti. Najčešći simptomi podrazumijevaju kroničan umor, smanjenje energije, pojačanu žeđ ili mokrenje, debljanje ili mršavljenje, neuobičajenu glad, zamućenje vida te teško i sporo zarastanje ranica i sličnih oštećenja na koži. Drugi, manje češći, simptomi mogu biti svrbež i suhoća kože, zadah po acetonu, mučnina i bolovi u trbuhu te gljivične infekcije.

Kako odgoditi ili spriječiti šećernu bolest?

Osim genetskih čimbenika, na razvoj šećerne bolesti utječe današnji način života koji podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost te nezdrave prehrambene navike. Na razvoj šećerne bolesti tipa 2 utječe mnogo faktora, no svakako jedan od najutjecajnijih jest navedeni način života. Mnogobrojna istraživanja iz različitih dijelova svijeta pokazala su da promjena životnog stila te uključivanje fizičke aktivnosti i zdrave prehrane mogu odgoditi ili spriječiti obolijevanje od šećerne bolesti tipa 2. Čak i Međunarodna dijabetička federacija (IDF) preporučuje fizičku aktivnost barem tri do pet puta tjedno u trajanju od 30 do 45 minuta.

A kad je u pitanju zdrava prehrana, IDF donosi nekoliko preporuka koje je dobro pratiti bez obzira je li cilj prevencija šećerne bolesti ili općenita briga o fizičkom, ali i mentalnom zdravlju. Voda, kava ili čaj puno su bolji odabir za organizam od gaziranih ili pretjerano zaslađenih pića, a limit za alkohol postavljen je na dva standardna pića dnevno. Poželjne su najmanje tri porcije povrća dnevno, s naglaskom na zelene i lisnate plodove, a kad je u pitanju voće, dovoljne su maksimalno tri porcije svaki dan. Dobra alternativa za crveno ili procesuirano meso bit će bijelo meso, perad ili morski plodovi. Većini najslabija točka, ugljikohidrati, preporučuju se u obliku kruha, riže ili tjestenine od cjelovitih zrna. Umjesto zasićenih masnoća, poput maslaca, životinjske masti ili kokosovog ulja, savjetuje se korištenje nezasićenih masnoća koje jelima pružaju jednaku finoću, poput maslinovog, kukuruznog ili suncokretovog ulja. I za kraj, svima najdraži guilty pleasure, odnosno grickalice i desert nisu zabranjeni. Nećete ostati razočarani ako za njih odaberete orašaste plodove, svježe voće, nezaslađeni jogurt ili maslac od kikirikija. S druge strane, šećerna bolest tipa 1 ne može se spriječiti, no prepoznavanjem simptoma, pravovremenim postavljanjem dijagnoze, promjenom životnog stila, redoviti liječničkim kontrolama te potporom bližnji moguće je spriječiti potencijalne komplikacije bolesti.

„Svaki dan je bitan“

Vrijedi istaknuti kako je HZZO nedavno proširio indikacije i stavio senzore koji su kompatibilni s inzulinskim pumpama na listu bez dobne granice. Prema tome, svaki korisnik inzulinske pumpe, uz preporuku dijabetologa, ima mogućnost na teret HZZO- a dobiti senzore. Svestrana i aktivna mlada žena koja je iznimno angažirana u Zagrebačkom dijabetičkom društvu te ima osobno iskustvo sa šećernom bolesti, Ines Jakopanec, potvrdila je da senzorom potpomognuta terapija inzulinskom pumpom zaista olakšava svakodnevnu borbu protiv bolesti. “Senzorom potpomognuta terapija inzulinskom pumpom olakšava svakodnevicu života s dijabetesom, a pogodna je za osobe s čestim, neprepoznatim i noćnim hipoglikemijama, te osobama s visokom razinom glukovarijabilnosti. Ono što smatram najvrjednijim beneficijem ove terapije je upravo mentalno zdravlje jer je moguće svoj mozak odmoriti i povremeno se psihički isključiti te dati važnost drugim poslovima u životu. Dijabetes je posao 24-7, 365 dana bez pauze te mi puno znači na nekoliko sati odmoriti”, zaključila je Ines Jakopanec.

Zahvaljujući razvoju novih tehnologija olakšava se svakodnevno liječenje osoba sa šećernom bolesti, no važno je naglasiti da bez obzira na to postoje mnogi drugi faktori koji utječu na kvalitetu života i na koje ne smijemo zaboraviti poput poticanja zdravog načina života, prepoznavanja simptoma i redovite liječničke kontrole.

Foto: PR