
Vodič za preživljavanje oluja: kako iz nesretnog događaja izvući sretan zaključak?
Život je pun uspona i padova. I dok možemo uživati u sjajnim danima, neizbježne su teške situacije koje mogu cijeli naš svijet izbaciti iz kolosije...
Stavljate li po običaju mlijeko na vrata hladnjaka, sve povrće i voće u ladičar, možda perete povrće prije nego što ga pohranite u hladnjak? Svi imamo neke svoje navike unutrašnjeg rasporeda hladnjaka, no zapravo nije svejedno kamo ćemo staviti koju namirnicu.
Pravilno skladištenje namirnica unutar hladnjaka doprinosu sporijem kvarenju hrane pa se time stvara i manje otpada, ali i čuva kvalitetu namirnice, čak i arome iste. Isto tako, nije svejedno u kojoj ambalaži pohranjujemo namirnice unutar hladnjaka.
Donosimo vodič koji će ispraviti pogreške u pohrani namirnica da biste imali kvalitetne i svježe namirnice.
Iako nam se može činiti kako je temperatura u hladnjaku podjednaka, to baš i nije slučaj. Najhladniji dijelovi hladnjaka su donje police i prostori pri stražnjem zidu, dok su vrata i gornje police najtoplije. Iz tog razloga nije svejedno gdje ćemo pohraniti mlijeko, meso, jaja.
Umjesto na vrata, mlijeko, jaja i sir stavite na srednje police. Jaja čuvajte u kartonskoj ambalaži.
Vrata hladnjaka odgovarat će za pohranu maslaca, raznih umaka, začina i pića.
Na gornje police stavite gotova jela koja ste spremili, a prikladne su za džem, ali i druge mliječne proizvode poput jogurta. Ipak, imajte na umu da svježe mlijeko ipak treba biti negdje u sredini hladnjaka, a ne na gornjoj polici.
Donje police prikladne su za svježe meso i ribu iz dva bitna razloga. Prvi je, naravno, što je tu temperatura najhladnija, a drugi što sokovi iz takve hrane neće kapati po preostaloj hrani i tako ju kontaminirati.
Ladičar je namijenjen pohrani povrća i voća, ali i tu često griješimo.
Većinu povrća i voća pohranit ćemo, dakle, u ladičare. Međutim, postoji nekoliko napomena. Nije svejedno u kojoj ćemo ambalaži pohraniti povrće i voće, hoćemo li ga prije pohrane oprati ili ukloniti peteljke ili listove te ide li određeno povrće i voće uopće u hladnjak.
Preporuka je da povrće i voće ne perete prije pohrane, već prije pripreme ili konzumacije. Pranje voća i povrća može doprinijeti stvaranju vlage i bržem kvarenju.
Nadalje, voće koje nije potrebno skladištiti u hladnjaku su agrumi, cijeli ananas, nezrele kruške i jabuke, nezreli kivi, banane, nezreli mango i papaja, cijela lubenica i dinja, nezrele šljive, cijeli nar.
Možda se sad pitate što onda ide u hladnjak? Ako ste voće već narezali, onda ga prebacite u hermetički zatvorene posude i stavite u hladnjak.
Voće koje ćete svakako pohraniti u hladnjak su grožđe, razno bobičasto voće, višnje i trešnje. Grožđe stavite na gornju policu u originalnoj ambalaži ili u posudi na čije dno ste stavili papirnati ručnik. Bobičasto voće nemojte stavljati u ladicu, već na gornju ili srednju policu u originalnoj ambalaži s rupicama ili u posudi na čijem dnu je papirnati ručnik kako bi čuvao vlažnost. Posude u kojima se nalazi bobičasto voće nemojte hermetički zatvarati.
Voće koje ne ide u hladnjak ima svoja pravila skladištenja na sobnoj temperaturi. Što se tiče povrća, luk, češnjak i krumpir nikako ne idu u hladnjak.
Većina povrća koje se pohranjuje u ladicu treba umotati u papirnati ručnik ili u perforiranu plastičnu vrećicu koja ima sitne rupice kako bi zrak mogao dobro cirkulirati. Tako pohranite mrkvu i tikvicu. Korjenasto povrće pohranite u ladicu, ali uklonite lišće jer će crpiti vlagu iz korijena. Zeleno lisnato povrće odložite na gornju ili srednju ladicu i preporuka ga je potrošiti čim prije jer brzo vene, posebice rikola. Radič ide u plastičnu vrećicu u ladicu, prokulice na policu ili ladicu u perforiranoj vrećici, dok brokulu i cvjetaču možete staviti na gornju policu ili u ladicu. Pri tome nemojte savijati listove cvjetače. Crveni i bijeli kupus bez ambalaže stavite u ladicu. Ako ste ga već narezali, pohranite ga u plastičnu vrećicu. Paprika i pak choi spremaju se u ladicu u perforiranoj plastičnoj ambalaži.
U hladnjak nemojte stavljati rajčice, osim ako su jako zrele, jer će inače gubiti na aromi. Također, krastavac je bolje držati na sobnoj temperaturi, i to dalje od jabuka i rajčica. Mladi luk i peršin možete staviti u čašu vode te staviti u vrata hladnjaka. Većina preostalog povrća ide u ladicu hladnjaka i to pretežito u perforiranoj plastičnoj ambalaži ili pak umotano u vlažni papirnati ručnik. S druge strane, ako želite zadržati hrskavost stabljika celera, možete ih umotati u aluminijsku foliju i staviti ga u ladičar.
Ako želite dobru cirkulaciju zraka u hladnjaku ključnu za održavanje optimalne temperature, nemojte ga pretrpavati. Redovito ga čistite i održavajte da biste spriječili rast bakterija i razvoj neugodnih mirisa. Imajte na umu da neke namirnice apsorbiraju mirise poput mlijeka, pa nije dobro u hladnjak stavljati, na primjer, luk.
Namirnice koje su pred istekom roka trajanja stavite s prednje strane. Ako ste otvorili originalnu ambalažu nekih namirnica koje inače čuvate na sobnoj temperaturi poput konzervi mahunarki i ribe, nikako nemojte držati te namirnice u konzervi nakon otvaranja. Premjestite ih, najbolje, u staklenu posudu s poklopcem i stavite na ih na gornju ili srednju policu hladnjaka. Veganske proizvode poput tofua držite u originalnoj ambalaži prije otvaranja na srednjoj polici hladnjaka.
Na gornju ili srednju policu stavite razne suhomesnate proizvode i nareske. Nakon otvaranja nemojte ih stavljati u plastičnu vrećicu jer će se stvoriti vlaga, a to posebno vrijedi za tvrde sireve koji mogu postati gumasti. Za pohranu namirnica općenito radije koristite staklenu ili keramičku ambalažu, u redu će biti i aluminijska, dok plastiku, posebice jednokratnu, pokušajte izbjeći.
Foto: Pexels
Zrinka Babić je magistra sociologije i nutricionistica. Svoje je novinarske vještine “brusila” kroz razne strukture novinarstva, od televizije, radija do portala, pa tako za Kreni Zdravo (Nova TV) piše članke o zdravoj prehrani, novinarka je u Informatičnom Centru Zaprešić, a prije toga je koordinirala i pisala za Adhara centar za nutricionizam i ayurvedu (Zagreb) te je obavljala dužnost zamjenice glavnog urednika na Televiziji Zapad, Zaprešić. U slobodno vrijeme, osim što se kontinuirano educira i stječe diplome, voli dizajn interijera, fitness i dobre knjige.