
5 najčešćih pogrešaka vezanih za doručak koje svi ponekad radimo, prema dijetetičarima
Svi smo već čuli da je doručak najvažniji obrok u danu - ipak, kad je u pitanju zdrav doručak, internet i društvene mreže pune su kontradiktornih i...
Na ovim prostorima uobičajena praksa koja se prenosi s generacije na generaciju jest iskorištavanje jednokratne plastike od, primjerice, sladoleda ili boce voda za pohranu namirnica i pića. Naravno, prošle generacije zbog straha od nedostataka ili štedljivosti pokušale su maksimalno iskoristiti sve od jednog proizvoda. Ništa se nije bacalo, sve se čuvalo.
Mnogi i danas u svojim podrumima i smočnicama drže naslagane plastične kutije, čaše, boce, staklenke od izvornih proizvoda koje su kupili. U nekim stvarima prošla vremena su bila bolja kao što je staklena ambalaža za mlijeko. Međutim, da bismo poveli malo više računa o zdravlju nije svejedno koju ambalažu koristimo za skladištenje hrane, pogotovo već kuhane i termički obrađene. Male preinake mogu napraviti veliku razliku.
Znamo da je ekonomičnije kupovati hranu u većoj količini, primjerice, konzerve graha od 400 i nešto grama umjesto one manje, jogurt od jedne litre umjesto jogurt u čaši. Samim time događa se da ne uspijemo potrošiti namirnicu odjednom pa ju nakon otvaranja pohranimo u hladnjak. Svaka namirnica će na deklaraciji imati uputu o roku trajanja i za koliko dana se mora potrošiti namirnica nakon što se otvori iako je rok trajanja dulji. Ako na ambalaži stoji datum o roku trajanja koji istječe za godinu dana, a vi ste otvorili tu namirnicu, kao otvorena više ne može izdržati godinu dana. Stoga je važno čitati upute.
Međutim, potrebno je znati i kako skladištiti otvorene namirnice koje nismo do kraja potrošili. Konzervirana hrana poput mahunarki, ribe i kukuruza imaju svoje pravilo. Ako po otvaranju niste iskoristili cijelu namirnicu, ostatak nemojte ostaviti u otvorenoj konzervi. Naime, konzervu odložite u za to predviđen kontejner, a ostatak namirnice pohranite najbolje u staklenu posudu s poklopcem. Stavite ju u hladnjak i potrošite, najčešće, unutar tri do četiri dana. Naime, nakon što ste otvorili konzervu, u nju je ušao zrak što može izazvati reakciju metala s hranom.
Važno je pravilno i skladištiti namirnice koje ste kupili u originalnoj ambalaži, ali ih još niste otvorili. Najbolje je hranu uvijek pohraniti na hladnom i tamnom mjestu, ako ih se ne mora nužno držati u hladnjaku ili zamrzivaču.
Ostale namirnice, poput žitarica, brašna, suhih mahunarki, orašastih plodova i sjemenki također dobro pohranite, najbolje u ambalažu s hermetički zatvorenim poklopcima kako, primjerice, brašno ne bi povuklo vlagu ili kako ne biste privukli kuhinjske moljce ili druge štetočine.
Sad se možemo dotaknuti onoga što smo spomenuli na početku. Koliko vas pohranjuje, na primjer, ostatak sarme u plastičnu kutiju od sladoleda, domaće vino, rakiju ili sok u plastične boce od kupljene vode? Nažalost, ova praksa nikako nije dobra. Uporaba jednokratne plastike nije dobra za skladištenje namirnica iz nekoliko razloga. Osim migracije mikroplastike u hranu, pojedini kiseli sastojci hrane poput rajčice mogu reagirati s plastikom mijenjajući okus same namirnice. Posebice takva plastika nije pogodna kod fluktuacije temperature.
Isto vrijedi i za plastične boce. Kiseline iz vina kao i alkohol također reagiraju s plastikom, što povećava rizik od otapanja kemikalija u samoj plastici. Kiseline iz voća također utječu na isto. Osim navedenog, jednokratna plastika gubi svoju kemijsku stabilnost kod izlaganja toplini, suncu ili alkoholu, mogu nastati mikro pukotine koje su povoljne za rast bakterija i plijesni.
Ako baš želite iskoristiti jednokratnu plastiku, pohranite u njih cijelo voće s korom ili suhe namirnice poput tjestenine. Jednokratnu plastiku izbjegavajte i za držanje ulja. Najbolje je ulje, pogotovo maslinovo i bučino, bogato nezasićenim mastima, držati u staklenim tamnim bocama na hladnom i tamnom mjestu kako biste spriječili oksidaciju.
Gledajući higijenu, otpornost i izdržljivost najbolje su ambalaže od prirodnog materijala poput stakla, keramike, drva. Staklene posude i boce prikladne su za visoke i niske temperature, ne sadrže štetne kemikalije te upijaju sadržaj hrane. Birajte one s poklopcima koji na sebi imaju gumu kako ne bi došlo do izlijevanja sadržaja.
Metalne posude od nehrđajučeg čelika također su prihvatljivo rješenje za skladištenje hrane. Dugotrajne su, antibakterijske i sprečavaju dotok svjetlosti što je bitno za neke namirnice bogate nutrijentima koji su osjetljivi na svjetlost. Silikonske posude su također dobra opcija. Što se tiče plastike, birajte BPA free plastiku za pohranu suhih namirnica. Isto vrijedi i za vodu. Ako nosite bocu vode sa sobom, birajte najbolje staklenu ili plastičnu bez bisfenola, a prepoznat ćete ju po oznaci BPA free.
Foto: Pexels
Zrinka Babić je magistra sociologije i nutricionistica. Svoje je novinarske vještine “brusila” kroz razne strukture novinarstva, od televizije, radija do portala, pa tako za Kreni Zdravo (Nova TV) piše članke o zdravoj prehrani, novinarka je u Informatičnom Centru Zaprešić, a prije toga je koordinirala i pisala za Adhara centar za nutricionizam i ayurvedu (Zagreb) te je obavljala dužnost zamjenice glavnog urednika na Televiziji Zapad, Zaprešić. U slobodno vrijeme, osim što se kontinuirano educira i stječe diplome, voli dizajn interijera, fitness i dobre knjige.