
10 vrsta voća s visokim udjelom antioksidansa za usporavanje starenja
Ostati mlad što duže imperativ je vremena u kojem živimo. Izgled je visoko na cijeni, no jednako tako sva se odgovornost za starenje prebacuje na p...
Ako se borite s burnoutom, najlogičniji je potez uzeti predah od svega. Međutim, ponekad to jednostavno nije moguće, a znanstvenici tvrde da ne mora biti jedino rješenje.
S današnjim, poprilično užurbanim ritmom života, svi smo barem jednom osjetili simptome burnouta. Prema portalu WebMD, to su osjećaji preopterećenosti, tjeskobe i manjka volje te psihička i fizička iscrpljenost. Burnout je također sve češći, a istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da se čak 91 % ispitanika susrelo s ovim simptomima u prethodnoj godini.
Ono što je karakteristično za burnout jest činjenica da stres ne nestaje kad se odmaknemo od situacije koja ga uzrokuje – primjerice, čak i kad odemo s posla, često se ne možemo opustiti i odmoriti jer ne možemo prestati razmišljati o obvezama koje nas čekaju sutra.
Znanstvenici upozoravaju na činjenicu da je burnout puno više od osjećaja umora, iscrpljenosti i potrebe za predahom. Medicinska biokemičarka Jane Ollis objašnjava da se burnout događa i na neurološkoj razini.
“Velika zabluda o burnoutu jest da je to jednostavno rezultat prekomjernog rada. Znanost pokazuje da je burnout fiziološki odgovor na kronični stres i da se ne može riješiti sam od sebe uzimanjem odmora”, govori Ollis za portal Stylist.
Kada doživljavamo burnout, u našem se živčanom sustavu događaju određeni procesi.
1. Hiperaktivna amigdala – Centar za strah u mozgu stalno je na oprezu.
2. Potisnut prefrontalni korteks – Teže je jasno razmišljati i pamtiti jednostavne stvari.
3. Disfunkcija mitohondrija – Stres iscrpljuje “elektrane” vaših stanica, ostavljajući vas potpuno iscrpljenima i bez energije za oporavak.
4. Neravnoteža autonomnog živčanog sustava – Tijelo je zapelo u režimu “borba ili bijeg”, remeteći san, probavu i imunitet.
Kad razumijemo da se burnout događa i na živčanoj razini, drukčije pristupamo njegovom rješavanju. Evo što savjetuju sestre Emily i Amelia Nagoski, autorice knjige “Burnout: The Secret To Unlocking The Stress Cycle”, a s njima se slažu i znanstvenici.
Burnout se događa kad naše tijelo ne prepoznaje da je stresna situacija prošla, a fizička aktivnost šalje mozgu upravo signal da opasnosti više nema i sagorijeva višak stresnih hormona poput kortizola, dok oslobađa endorfine koji smanjuju razinu stresa.
Iako zvuči izazovno, sestre Nagoski savjetuju da trebate promijeniti način na koji vaš mozak percipira stres – morate na njega gledati kao na izazov, a ne kao prijetnju. To možete učiniti kroz nekoliko jednostavnih vježbi. Primjerice, idući put kad krenete paničariti oko neke situacije, jednostavno recite sami sebi: “Moj organizam priprema se za sljedeći korak”, duboko dišite i držite se uspravno. Umjesto da razmišljate o potencijalno lošim rezultatima, razmišljajte o prijašnjim postignućima.
Jedini siguran način na koji ćete popraviti ravnotežu svog živčanog sustava jest zdravim životom – prioritizirajte kvalitetan san te se pobrinite za dovoljan unos omega-3 masnih kiselina, magnezija, kao i vitamina B jer oni su ključni za zdravlje živčanih stanica. Također, krećite se – lagane aktivnosti poput hodanja, joge ili plivanja opustit će i smiriti vaš organizam.