Ovako je izgledao susret stručnjaka koji oblikuju našu sutrašnjicu
Prošloga tjedna Zagreb je bio središte poslovne izvrsnosti i inovacija.Konferencija ChalLEANge 2024 powered by OTP, organizirana pod vodstvom C...
Perfekcionizam se definira u psihologiji kao “osobina ličnosti karakterizirana time da osoba teži nepogrešivosti i savršenstvu, popraćena kritičkim samoevaluacijama i vođenjem računa o evaluacijama drugih”.
Iz definicije perfekcionizma možemo zaključiti da ova osobina ličnosti ima korijene u osjećaju nedovoljne vlastite vrijednosti i često je popraćena (nemilosrdnim) samokriticizmom. Perfekcionizam je zapravo strah od toga da će drugi primijetiti naše nesavršenosti ili “mane” u radu te da ćemo biti neprihvaćeni, odbačeni, nevoljeni i kritizirani zbog istih. Perfekcionizam, maskiran “visokim osobnim i profesionalnim standardima”, često djeluje kao podsvjesni štit od kritike drugih ljudi te vuče svoje korijene u osobnoj nesigurnosti i osjećaju da ne vrijedimo (dovoljno) i nismo dovoljno dobri.
Korijeni perfekcionizma često sežu u rano djetinjstvo. Većina mojih klijenata, koji su bili perfekcionisti, imala je roditelje koji su ih stalno kritizirali, pa čak i kažnjavali ako bi donijeli kući manju ocjenu od petice ili osvojili drugo (a ne prvo) mjesto na natjecanju. Velik broj mojih klijenata dobivao bi odobravanje od strane roditelja samo kad bi bili “savršeni”, “najbolji” u školi, na natjecanju, u obitelji, u razredu, u sportskom timu… Neki od mojih klijenata usvojili su nesvjesno perfekcionizam kao osobinu ličnosti od strane jednog (ili oba) roditelja. Drugi faktori koji mogu voditi ka perfekcionizmu jesu nerealna savršenstva koja se promiču u medijima (primjerice: nerealni standardi ljepote, “savršeni život” na profilima influencera na društvenim mrežama) te prevelika očekivanja koja smo sebi nametnuli.
Perfekcionizam može biti jedan od najvećih podsvjesnih uzroka prokrastinacije i samosabotaže. Imati visoke standarde u svome radu pomaže nam izgraditi profesionalni integritet, no imati previsoke i nedostižne standarde u radu “gorivo” je za samosabotažu i recept za mizeran život, bez osjećaja da (dovoljno) vrijedimo i da je naš rad (dovoljno) dobar.
Najvažniji korak u prevladavanju perfekcionizma jest jačanje osjećaja vlastite vrijednosti te prihvaćanje samih sebe kao “nesavršenih” ljudskih bića koji griješe, kao i opraštanje samima sebi za “nesavršenosti” i “pogreške”. Ovo može biti težak i dug proces ako je sve što smo cijelog života prakticirali bilo samokriticizam. Vrlo je važno osvijestiti svoj unutarnji dijalog te svakodnevno raditi na tome da samokritizirajuće riječi i misli koje upućujemo sami sebi zamijenimo samoosnažujućim riječima i mislima. U jačanju osjećaja vlastite vrijednosti i prevladavanju perfekcionizma može vam puno pomoći rad s dobrim lifecoachem ili terapeutom.
Perfekcionizam može dovesti do kronične prokrastinacije, analizne paralize te probijanja rokova. Dajte si deadline (rok) za završavanje zadataka i projekata i dozvolu da ne mora biti sve savršeno, već završeno i “dovoljno” dobro. Fokusirajte se primarno na funkciju vašeg zadatka, umjesto na dorađivanje, prepravljanje i “usavršavanje” ne-tako-bitnih detalja. Zapitajte se koja je primarna funkcija vašeg zadatka i što je esencijalno da je ispunite, a što nije toliko važno da biste na to trošili vaše dragocjeno vrijeme? Moramo se voditi krilaticom da je “bolje završeno, nego savršeno”. Inače, možemo si znatno umanjiti produktivnost i mogućnost za profesionalno napredovanje.
Pročitajte: Kako prevladati “impostor” sindrom (sindrom uljeza)
Tekst: Danijela Jokic Vaislay, Life Coach
www.danijelajokicvaislay.com
Foto: Galina Zhigalova, Tatiana Buzmakova/iStock/Getty Images Plus