Kako prirodne katastrofe utječu na naše tijelo i psihu?

Teško je nešto smisleno napisati nakon tragedije kakva se dogodila u utorak, 29. prosinca 2020. godine. Na samom kraju ionako teške godine, kada smo mislili da se nešto gore više ne može dogoditi, snažan potres s epicentrom magnitude 6.2 kod Petrinje dokazao je da to očito nije tako.

Dok se stanovnici Petrinje, Siska, Gline i okolice zbrinjavaju zahvaljujući svim službama i volonterima koji su se instantno podignuli na noge, ono što mi ostali možemo učiniti je ujedno i ono što nam eventualno može pružiti malu utjehu – možemo pokušati pomoći onima kojima je pomoć potrebna. Na koje sve načine možete pomoći stanovnicima potresom pogođenih područja možete pročitati ovdje, a kako sami sebe možete pokušati smiriti, prema riječima psihologinje, pročitajte ovdje.

Ono što je dobro znati kako bismo mogli razumijeti situaciju jest da potresi i slične razorne elementarne nepogode spadaju u traumatske doživljaje. Kako piše Sanda Puljiz Vidović za Zagrebačko psihološko društvo, “traumatski događaj je događaj koji je izvan granica uobičajenog ljudskog iskustva i koji je izrazito negativan za bilo koga. Tu je obično riječ o ozbiljnoj prijetnji životu ili tjelesnom integritetu sebe, djece, supružnika ili bliskih ljudi”, te dodaje kako su “reakcije na traumu kod svih ljudi vrlo snažne i neizbježne.”

Ministarstvo unutarnjih poslova – Ravnateljstvo civilne zaštite na svojoj službenoj stranici i u uputama za postupanje u slučaju potresa navodi kako postoje neke tipične fizičke reakcije u slučaju prirodnih katastrofa koje je bitno imati na umu.

Tipične fizičke reakcije su bolovi u želucu, poremećaj spavanja, iscrpljenost, glavobolja, pomanjkanje apetita i pogoršanje simptoma kroničnih bolesti. U tipične emocionalne reakcije spadaju tuga, depresija, pretjerana napetost, razdražljivost i ljutnja te emocionalna tupost. Osjećate li pak zbunjenost, dezorijentiranost, probleme s pamćenjem, nedostatak koncentracije i teškoće u donošenju odluka, znajte da su to tipične mentalne reakcije na prirodne katastrofe poput potresa.

Ravnateljstvo civilne zaštite također upozorava da se ovakvi problemi lakše svladavaju ako smo dobro pripremljeni. To znači da se potrudite biti informirani, stvorite osobnu mrežu potpore, izradite osobnu procjenu i pripremite komplet za preživljavanje. Također, upoznajte se s ovim klasičnim reakcijama našeg tijela i uma na prirodne katastrofe kako biste znali da je sve što proživljavate potpuno normalno. Jer, kako navode, “samo ste vi u stanju planirati vlastitu sigurnost jer najbolje poznajete svoje funkcionalne sposobnosti i eventualne potrebe za vrijeme i nakon razornog potresa. Kako bi u slučaju potresa mogli zaštiti sebe i svoju obitelj, potrebno je planirati unaprijed.”

I premda ćete u prvim trenucima nakon velikog šoka biti u panici i strahu, bitno je znati da si postepeno možete pomoći tako da jedete i pijete u dovoljnim količinama, da spavate redovito, budete potpora jedni drugima, odgodite donošenje odluka u stresnom razdoblju, ne uživate drogu i alkohol, ne pretjerujete u aktivnostima spašavanja i čišćenja te se redovito odmarate. Upozoravaju i da ako se kroz par tjedana ne osjećate dobro, potražite stručnu pomoć. Podsjećamo da su još u ožujku, nakon velikog potresa u Zagrebu, otvorene linije besplatne psihološke pomoći, a pronaći ih možete ovdje.

Za kraj, kako u svome tekstu navodi Sanda Puljiz Vidović za Zagrebačko psihološko društvo, “istraživanja i iskustvo nam pokazuju da je većina ljudi otporna i da će se nakon nekog vremena vratiti svom životu i redovnom funkcioniranju. Ljudi nakon takvih situacija preispituju i preslaguju postojeće vrijednosti, odnose, uspostavljaju novu ravnotežu u svojima životima. Ipak, postoje razlike u reakcijama na traumatski događaj. One će ovisiti o individualnim osobinama, dimenzijama traume i osobinama socijalnog okruženja.” Zato, dodali bismo mi, budite puni razumijevanja, empatije i topline za ljude oko sebe jer se svi s ovakvim situacijama nosimo na sebi svojstven način. Sunce će svanuti ponovno, no zasad je bitno da budemo jedni uz druge i da si međusobno pomognemo.

Foto: Priscilla Du Preez / Unsplash