Kako se pravilno drži dijeta?

Uz korisne savjete nutricionista, naučite osnovna pravila uravnotežene prehrane i prije nego što započnete s dijetom, jer tako ćete lakše ustrajati, ostvariti željeni cilj i ostati zdravi.

Hranite li se pravilno? Unosite li kroz hranu sve neophodne minerale i vitamine, ili “zbog linije” izbjegavate neke vrlo važne namirnice? Uz korisne savjete nutricionista naučite osnovna pravila uravnotežene prehrane i prije nego što započnete s dijetom. Jer, tako ćete lakše ustrajati i ostvariti željeni cilj.

Suprotno uvjerenju mnogih dama koje često drže dijetu, kruh ne treba u potpunosti izbaciti iz prehrane. On je bogat složenim šećerima koji se sporo asimiliraju, kruh regulira apetit i daje energiju. Osim toga, sadrži i vlakna, magnezij i vitamin B koji organizam štite od srčanožilnih bolesti. Zato i kruh treba biti prisutan u svakom obroku. Ali kakav? Pri kupovini, radije uzmite tvrđi, kompaktniji kruh od integralnih žitarica nego bijeli, prozračni kruh koji sadrži manje vitamina i oligoelemenata.

Odmalena vam govore da je doručak najvažniji obrok tijekom dana? Međutim, nutricionisti smatraju da se ne trebate po svaku cijenu truditi i prisiljavati sebe da svakog jutra, prije odlaska na posao ili u školu, doručkujete. Radije pričekajte da ogladnite i tek onda doručkujte. Ako sebe prisiljavate jesti čim ustanete, time remetite prirodne mehanizme kontrole apetita. Nutricionisti, naime, smatraju da doručak treba uzeti u prva tri do četiri sata nakon buđenja. Tako ćete smanjiti konzumiranje grickalica i slatkiša i održati tonus. Dakle, pričekajte da vam se otvori apetit.

Nema nikakvog razloga da ručak bude obilniji obrok od večere. Sami odaberite hoćete li više jesti u podne ili navečer, ali pri izboru hrane, za ručak dajte prednost povrću i namirnicama bogatim proteinima, a siromašnim masnoćama i ugljikohidratima. Večera neka bude hrana bogata sporim šećerima koji pospješuju uspavljivanje.

Čak i kada držite dijetu, ne pretjerujte s konzumiranjem dijetalnih proizvoda, jer većina njih ne uspijeva utoliti glad i to djeluje frustrirajuće na organizam i tjera nas da jedemo više. Bolja navika je da konzumirate normalnu hranu, ali u manjoj količini, ili namirnice koje su prirodno manje masne (umjesto slanine uzmite šunku i nemasni sir…). Nikako ne koristite umjetne zaslađivače (aspartam ili saharin) jer mogu stvoriti naviku na slađu hranu.

Znate li da nisu sve masnoće štetne, posebno ako ih konzumirate umjereno? One su izvor energije, sudjeluju u izgradnji staničnih membrana, omogućavaju proizvodnju hormona i drugih važnih spojeva, utječu na proces probave i pospješuju apsorpciju vitamina A, D, E i K. Masnoće trebaju činiti 30 do 35 posto ukupnog dnevnog unosa hrane, ali ih treba pažljivo birati! Ograničite unos zasićenih masnoća kao što su maslac, stari sir, slatkiši, masno meso… jer one stimuliraju taloženje lošeg kolesterola.

Umjesto njih, radije konzumirajte raznovrsne nezasićene masnoće koje se nalaze u biljnim uljima, ribi, sjemenkama suncokreta, orasima ili bademima.

Izvor: Life Content
Foto: Guliver/Thinkstock