Stručnjaci savjetuju: Kako smiriti tjeskobu koju osjećamo zbog kaosa oko nas?
Koliko god staloženi bili, svi dobro znamo onaj osjećaj straha i nemira koji nam može uzrokovati iznenadni poziv usred noći, šokantna vijest u medi...
Jedan od tipova anksioznih poremećaja koji može predstavljati reakciju na prolongirani stres ili traumu jest upravo napadaj panike. Napadaj se može javiti čak i nekoliko godina kasnije, stoga je osobama teško prepoznati zašto im se događaju fizičke reakcije na određene situacije.
S obzirom na to da su napadaji nepredvidivi, stvaraju dodatan pritisak osobi jer se javlja stalna strepnja kada će se ponoviti. Strepnja stvara nelagodu i uznemirenost kada je osoba sama, ali i kada je na poslu, u društvu ili među nepoznatim ljudima te svakodnevno funkcioniranje postaje otežano.
Pitate li se kako si pomoći ili kako nekome reći što vam je?
Prvo, javlja se osjećaj da stvari ne funkcioniraju onako kako biste vi htjeli već neko određeno vrijeme. Zatim je tu i osjećaj nemoći, kao da ste pred zidom i ne vidite rješenje. Nakon toga se javlja pitanje kako si priznati svoju slabost. Lakše je ignorirati i odbaciti loše osjećaje nego baviti se neugodnim pitanjima. Neugodna pitanja će se negdje u misaonom, emotivnom i energetskom svijetu gomilati i iskrivljavat će naše viđenje stvarnosti, manje ćemo uživati, manje biti povezani i manje ćemo biti zadovoljni. Ponekad već izgovor problema naglas može biti oslobađajući i dati drugu perspektivu, stoga se nemojte ustručavati otići kod nekoga na razgovor. U interakciji s drugima se razvijamo i rastemo. Kada smo sami i kada se sami krećemo, sve je savršeno, jer ne postoji drugi okvir kroz koji se naše akcije prelamaju.