Ako volite čitati, reading retreat je putovanje na koje ćete se htjeti uputiti
Ako vam je torba uvijek puna knjiga, sigurni smo da biste uživali na reading retreat putovanju. Mir, tišina i dobra knjiga - mnogima je upravo ...
Zbirka recepata “Klimatska kuharica” otkriva hranu s najvećim utjecajem na klimatske promjene
Popularnoznanstvena knjiga “Klimatska kuharica” zbirka je recepata za jela koja se tradicionalno pripremaju u Hrvatskoj i Sloveniji. Uz prikaz potrebnih namirnica i načina pripreme jela posebnost je ove kuharice izračun emisije ugljikova dioksida koji nastaje pripremom svakoga pojedinog recepta. Na taj način nastoji se široj javnosti ukazati na izazove klimatskih promjena i utjecaj osobnih prehrambenih izbora na promjenu klime i očuvanje okoliša.
Uz gastronomski dio knjige, na jednostavan i široj javnosti jasan način opisan je pojam klimatskih promjena, njihovi uzroci i posljedice u svijetu te budući trendovi. Također je prikazan utjecaj proizvodnje i pripreme hrane na klimatske promjene te su pobrojeni javno dostupni alati uz pomoć kojih se, na jednostavan način, mogu pratiti klimatski učinci osobnih prehrambenih izvora.
FOTO: Promo
Klima i varijabilnost klimatskih uvjeta ima znatan utjecaj na hranu i oblikovanje prehrambenih navika i tradicije u različitim dijelovima svijeta. Tradicionalna kuhinja razvijena je u skladu s klimom određenog područja i koristi lokalno dostupne sastojke, a način pripreme i konzerviranja hrane prilagođen je specifičnim klimatskim uvjetima. Klimatske promjene utječu na mogućnosti proizvodnje hrane. S druge strane, odabir hrane (vrste i količine pojedinih namirnica, načina njihova čuvanja i pripreme) utječe na emisije stakleničkih plinova i klimatske promjene. Temperatura, vlažnost zraka, oborine i drugi klimatski elementi utječu na mogućnost uzgoja biljaka i životinja, tj. dostupnost namirnica, a i na način pripreme i konzerviranja hrane.
O autoricama:
Sanja Tišma ravnateljica je Instituta za razvoj i međunarodne odnose. Diplomirala je 1987. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer međunarodne razmjene. Na matičnom je fakultetu magistrirala 1991. te doktorirala 1997. godine. Stručno se usavršavala na domaćim i međunarodnim seminarima. Od 1989. godine radi u Institutu za razvoj i međunarodne odnose. Istraživački interesi dr. sc. Sanje Tišma uključuju održivi razvoj i dobro upravljanje, ekonomiku okoliša, strateško planiranje i upravljanje te upravljanje projektima.
Suzy Josipović Redžepagić je poduzetnica, kuharica i autorica niza knjiga o kuhanju. Diplomirala je 1999. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je i magistrirala 1999. godine. Osnivačica je i direktorica tvrtke S2 media agency i portala Wall.hr, koji se bave odnosima s javnošću, marketingom i organizacijom događanja i festivala. U posljednjih desetak godina autorica je knjiga o kuhanju od kojih valja istaknuti: Mama zna, 500 slanih recepata, Mojih 50 najdražih slanih recepata, Mojih 50 najdražih slatkih recepata, Adventska zagrebačka kuharica i Mama zna, 600 slanih recepata.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Ana-Maria Boromisa znanstvena je savjetnica u trajnom zvanju i predstojnica Odjela za međunarodne gospodarske i političke odnose u Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO). Doktorat je stekla na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2004., magisterij europskih znanosti na College of Europe u Poljskoj 1995., a magisterij inženjerstva elektrotehnike na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu 1994. Glavna su joj područja istraživačkog interesa klimatska i energetska ekonomika i trgovinska politika.
Daniela Angelina Jelinčić znanstvena je savjetnica u trajnom zvanju na Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO). Njezini su istraživački interesi u područjima upravljanja kulturnom baštinom, kulturnog turizma, kulturnih industrija, kulturnih politika, kreativnosti, društvenih inovacija i ekonomije doživljaja. Koordinirala je niz znanstvenih projekata u tim područjima, a iste teme predaje i na visokim učilištima u Hrvatskoj te povremeno na Akademiji Sibelius Umjetničkog sveučilišta u Finskoj, odnosno na UNESCO-ovoj Katedri za kulturnu baštinu i razvoj na Institutu za napredne studije (IASK) u Mađarskoj.
Mojca Vukovič, voditeljica sektora obrazovanja, zaposlena je na Ljudskoj univerzi u Rogaškoj Slatini od 2011. godine kao koordinatorica pripreme i provedbe projekata financiranih sredstvima Europske unije. Također se bavi organizacijom edukacija na Ljudskoj univerzi, mentorica je polaznicima za stjecanje znanja iz engleskog jezika i koordinatorica Sveučilišta za treću životnu dob. Tijekom karijere Mojca Vukovič bila je koordinatorica i surađivala je na mnogim međunarodnim i nacionalnim projektima koji su pokrivali različite teme iz područja obrazovanja, očuvanja okoliša, zdravog načina života, ugostiteljstva, poduzetništva i gospodarstva.
Pročitajte: Kako u novoj godini napokon uživati u ukusnoj hrani bez grižnje savjesti
Iz recenzija:
Knjiga je kvalitetno strukturirana i pisana razumljivim i jasnim jezikom. Bit će korisna gastronomskim stručnjacima, znanstvenoj javnosti koja se bavi pitanjima održivog razvoja, donositeljima odluka, ali i cjelokupnoj javnosti. (…) Obogatit će ponudu popularnoznanstvene literature na hrvatskom jeziku, a čitateljima skrenuti pozornost na utjecaj individualnih odluka i izbora na globalno važna pitanja…
– Maja Božičević Vrhovčak, Energetski institut Hrvoje Požar
Knjiga je izrazito zanimljivo i vrlo relevantno popularnoznanstveno djelo koje se jasnim, razumljivim i preciznim rječnikom posvećuje pitanju odnosa pripreme hrane kao svakodnevne ljudske aktivnosti i utjecaja na klimatske promjene koji ta aktivnost ima, od nabavke sastojaka, pripreme, do krajnjeg rezultata. (…) Na vrlo jednostavan, precizan i razumljiv način pristupa vrlo kompleksnim pitanjima suvremenog društva te potiče građane da budu odgovorniji prema održivom razvoju i klimatskim promjenama.
– Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu
FOTO: Pexels
