Koštunjavo voće stabilizira razinu masti i šećera u krvi

Prehrana bogata koštunjavim voćem smanjuje šećer i masti u krvi, pokazuje nedavno istraživanje!

Koštunjavo voće je bogato raznim hranjivim tvarima, kao što su proteini, masne kiseline, vlakna i vitamini, a nova istraživanja pokazuju da mogu pomoći u borbi protiv bolesti.

Istraživači su zaključili da prehrana bogata koštunjavim voćem može pomoći osobama s dijabetesom ili metaboličkim sindromom da kontroliraju svoje zdravstveno stanje.

Autor oba istraživanja, liječnik John L. Sievenpiper, objašnjava da u koštunjavo voće spadaju bademi, brazilski orah, indijski orah, lješnjak, makadamija orasi, pekan orasi, pinjoli, pistacije, orasi i kesteni. Bogati su nezasićenim mastima (poznatim kao ,,dobre’’ ili ,,zdrave’’ masti).

Istraživači su potvrdili da osobe s dijabetesom mogu poboljšati kontrolu i stabilizirati svoje zdravstveno stanje (kontrolom i stabilizacijom razine šećera u krvi) uključivanjem koštunjavog voća u prehranu.

Metabolički sindrom opisuje grupu faktora rizika koji povećavaju rizik od bolesti srca, dijabetesa, moždanog udara i drugih zdravstvenih problema. Smatra se da pacijent ima metabolički sindrom ako kod njega postoje tri od sljedećih faktora rizika: velik obujam struka, visoka razina masti u krvi, niska razina ,,dobrog’’ kolesterola, visok krvni tlak ili visok jutarnji krvni tlak.

Ovo istraživanje je obuhvatilo 2.226 sudionika koji su bili ili zdravi ili su imali dislipidemiju (izuzetno visoku razinu masti u krvi), metabolički sindrom ili dijabetes. Prosječna količina koštunjavog voća u prehrani bogatoj koštunjavim voćem iznosila je 50 grama dnevno.

Rezultati su pokazali da je prehrana bogata koštunjavim voćem značajno smanjila razinu HbA1c, jutarrnjeg šećera u krvi i masti u krvi kod sudionika.
Istraživači su ustanovili da konzumiranje koštunjavog voća nema nikakvog utjecaja na kontrolu obujma struka, razinu ,,dobrog’’ kolesterola ili krvni tlak među sudionicima.

U drugom su istraživanju liječnik Sievenpiper i njegov tim zaključili da su sudionici postizali najbolje rezultate kada su rafinirane ugljikohidrate (ugljikohidrate koji se vrlo brzo probavljaju i dovode do porasta razine šećera u krvi) zamijenili koštunjavim voćem umjesto zasićenim mastima.

,,Pedeset grama koštunjavog voća može se jednostavno ubaciti u prehranu kao užina ili zamjena za masti životinjskog porijekla ili rafinirane ugljikohidrate’’, kaže liječnik Sievenpiper.

On dodaje da, unatoč visokom sadržaju masti kod koštunjavog voća, njihove zdrave nezasićene masti ne izazivaju porast tjelesne težine.
,,Koštunjavo voće je još jedan od načina da ljudi zadrže zdravu razinu šećera u krvi u okviru zdrave prehrane’’.

Autor: Life Content