Ovo su najčitanije knjige na svijetu u 2024. godini
Godina 2024. donijela je bogatu književnu ponudu, s brojnim naslovima koji su osvojili čitatelje diljem svijeta. Od dirljivih ljubavnih priča, prek...
Jevgenij Vodolazkin nagrađivani je ruski pisac međunarodnog renomea prepoznat kao izvanredan pripovjedač istančanog osjećaja za jezik i teme vezane uz različite slojeve ruske povijesti. Njegove knjige mahom posjeduju i jaku duhovnu dimenziju kojom propituje ljudski život u širem kontekstu povijesti, religije i društva. Mnogi književni kritičari nazivaju ga novim književnim genijem i uspoređuju ga s Umbertom Ecom.
O ROMANU:
Lavr se događa u 15. stoljeću u Rusiji pogođenoj epidemijom kuge. To je Rusija s i dalje snažno prisutnom poganskom prošlošću, a istodobno i duboko kršćanska zemlja. Seoski iscjelitelj Lavr uz djeda travara, koji ga je odgojio nakon smrti obaju roditelja, stječe umijeće mističnog liječenja, ali ne uspijeva pomoći svojoj voljenoj koja umre na porodu, neudata i ne primivši posljednju pričest. Shrvan od boli i očajan, kreće na putovanje iskupljenja. No to nije običan put: on se proteže kroz stoljeća i brojne zemlje gdje Lavr susreće mnoštvo nezaboravnih, ekscentričnih likova i legendarnih bića iz najbizarnijeg srednjovjekovnog bestijarija. Lavra put vodi od srednjeg vijeka preko epidemije kuge 1771. godine, kada kao sveta luda pokazuje čudotvorne iscjeliteljske moći, do političkih prevrata krajem 20. stoljeća. U svakom stadiju svojeg putovanja on prolazi kroz preobražaj i stječe duboko poštovanje Crkve i ljudi, da bi se, potkraj života, odlučio vratiti u rodno selo i živjeti životom redovničkog pustinjaka – ne sluteći da će se upravo ovdje suočiti s najtežim iskušenjem.
Lavr je drugi po redu roman ruskog pisca Jevgenija Vodolazkina. Kao što je i za očekivati od stručnjaka za srednjovjekovnu povijest, radi se o životopisnoj priči smještenoj u najtamniji predio ljudske povijesti. Vodolazkin gradi uvjerljiv portret Europe iz 15. stoljeća gdje je od straha od bolesti i oskudice jedino veći strah od Boga. Iz priče o minulim vremenima u današnjicu prenosi nestabilnost karaktera i nepredvidljivost onoga što tek dolazi. Tako se postmoderni senzibiliteti pametno uklapaju u srednjovjekovno vrijeme i mjesto radnje.