Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Dugotrajno izlaganje suncu izaziva smeđe mrlje, crvenilo, ljuštenje, isušivanje, prijevremeno starenje i rak kože. Nosite prikladnu odjeću i pokrivala za glavu i nemojte zaboraviti na kožu nanijeti kremu sa zaštitnim faktorom.
Ljeti smo suncu izloženi na svakom koraku, ne samo na plaži, a UV zračenje može imati štetan utjecaj na nas, čak i kad vani nije sunčano ili vruće. Zbog toga, kad god izlazite van, važno je zaštititi kožu od štetnog utjecaja sunca i sačuvati zdravlje.
Dermatolozi upozoravaju da dugotrajno izlaganje suncu izaziva smeđe mrlje, crvenilo, ljuštenje i isušivanje kože, prijevremeno starenje i rak kože koji predstavlja sve češći zdravstveni problem.
“Zaštita odjećom jedan je od najboljih načina izbjegavanja štetnih UV zraka. Poznato je kako je sunce najjače u periodu između 10 i 16 sati. Iako nije preporučljivo u to doba izlagati se sunčevim zrakama, ako morate tada biti vani, zaštitite se prikladnom odjećom i pokrivalima za glavu i nemojte zaboraviti na kožu nanijeti kremu sa zaštitnim faktorom”, savjetuje prof. dr. Nama Mutevelić-Arslanagić, specijalist dermatovenerolog za Dnevni avaz.
Dermatolozi preporučuju kreme čiji zaštitni faktor iznosi najmanje 15. Ako uživate u plivanju, vodootporne kreme najbolji su izbor.
Kremu sa zaštitnim faktorom nanesite 20 do 30 minuta prije izlaganja suncu kako bi koža dobila dovoljno vremena da je upije. I ponovite to svaka dva sata, odnosno češće ako se znojite ili kupate. Zaštitnu kremu treba nanijeti na sve dijelove tijela koji su izloženi sunčevim zrakama.
Istraživanja su pokazala da se čak 80 posto slučajeva oboljelih od raka kože odnosi na glavu, vrat i ruke.
“Ljudi misle da su zaštićeni od sunca ako leže u hladu suncobrana ili ispod krošnje drveća, ali nije tako. Štetne UV zrake dolaze sa svih strana, odbijajući se o pijesak, beton i druge površine. Iako se ultraljubičaste zrake ne mogu odbijati o vodu, one lako prolaze kroz nju, pa ni dok plivate niste zaštićeni”, upozorava prof. dr. Mutevelić-Arslanagić.
Dermatolozi stalno naglašavaju da ne postoji nešto što se zove zdrava preplanulost, ali, usprkos savjetima stručnjaka, plaže su ljeti i dalje pune ljudi koji su satima izravno izloženi suncu.
Mnogi crvenilo smatraju prirodnim putem do preplanulog ljetnog izdanja. Mutevelić-Arslanagić napominje da je višesatno izlaganje suncu posebno opasno za osobe svijetle puti.
“Izlažite se suncu postupno da bi koža uspjela stvoriti dovoljno melanina za obranu od UV zraka. Svakako izbjegavajte ulja za tamnjenje jer ona samo pojačavaju učinak ultraljubičastih zraka i pogoršavaju opekline. I kad je oblačno, trebate paziti, jer i tada možete izgorjeti zato što UV zrake vrlo lako prolaze kroz oblake”, ističe prof. dr. Mutevelić-Arslanagić.
Također, važno je znati i da neki lijekovi, poput tetraciklina i diuretika, mogu kožu učiniti vrlo osjetljivom na sunce i tako povećati rizik od nastanka opeklina.
“Sunce može uzrokovati puno veće probleme od bolnih opeklina. Ali obazrivim, postupnim izlaganjem, možete iskoristiti sve blagodati sunca i spriječiti neželjene učinke”, naglasila je na kraju prof. dr. Mutevelić-Arslanagić.
Koža prerano stari ako je često izložena ultraljubičastom (UV) zračenju prije svega od sunca, ali i od umjetnih UV izvora kao poput solarija. UV zračenje dijeli se na UVA, UVB i UVC zrake, ali C zrake ne dopiru do površine Zemlje, nego se zadržavaju u ozonskom omotaču atmosfere. S druge strane, UVA (aging-starenje) i UVB (burn-opekline) zrake itekako utječu na zdravlje i izgled naše kože.
UVB zrake kraće su od UVA, prodiru u površinski sloj kože i glavni su krivac za opekline i nastanak kožnih tumora. S druge strane, UVA zrake prodiru dublje u kožu, gdje se nalaze kolagen, elastin i druga vlakna koja joj daju mladenački izgled. Zbog djelovanja UVA zraka, koža je podložna alergijama, hiperpigmentaciji te takozvanom fotostarenju koje se očituje nastankom dubokih bora, tamnih mrlja na tijelu (tzv. staračkih pjega), smanjenjem elastičnosti i čvrstoće kože, nastankom pjegica, popucalim kapilarama na licu.
Savjetuje se da pijete dovoljno tekućine, kako tijelo ne bi dehidriralo, te da na plaži nakon svakog brisanja ručnikom ponovo nanesete zaštitnu kremu jer brisanjem odstranjujemo 80 posto kreme, čak i vodootporne.