Ljeto u Zagrebu: Zelene oaze u gradu i okolici u kojima ćete pronaći mir

Oaze koje nam život znače mjesta su na koja često zaboravljamo, prođemo pokraj njih bez osvrtanja. No sada, možda i više nego ikad prije, postaju neiscrpan izvor zdravlja i mira…

Gradski parkovi prava su oaza mira i uživanja na otvorenom, u prirodi. Zelenilo, šume u drugoj polovici 19. stoljeća postali su neizostavan dio gradske vizure, a namjera kojom su uređeni tada ostala je njihov temelj i danas. Poboljšanje zdravlja stanovnika, smanjenje stresa, pa tako i očuvanje mentalnog zdravlja samo su neke od prednosti šuma i zelenila unutargradskog asfalta. Šume su, uz mora, najveći proizvođači kisika. Šetnja parkovima i šumama tako i posebno djeluje na ljude sa srčanim i dišnim tegobama, a pomaže i u jačanju imuniteta, povećanju kvalitete života te otpuštanju nagomilanog stresa. Postoji niz istraživanja koja se bave temom utjecaja gradskih zelenila na zdravlje stanovnika, a jedno od njih pokazalo je i kako drveće u gradovima smanjuje rizik od preuranjene smrti. Ljudi tako žive duže ako su okruženi zelenilom, kako su se složili stručnjaci, pa ni ne čude podaci koji pokazuju kako se bilježi veća stopa oporavka pacijenata koji u bolnicama imaju prozore s pogledom na gradski park ili zelenilo. Slično je i kod onih koji su zelenilom okruženi tamo gdje žive. U stambenim blokovima koji su planski građeni, pa se između nebodera nalaze i te zelene oaze, ugodnije je živjeti, složit ćemo se. Zagreb ima oko 30-ak parkova, a mi ćemo vas u nastavku provesti kroz neke od njih. Isto tako prisjetit ćemo se i nekih prirodnih oaza u blizini grada koje (biste trebali) možete posjetiti.

PARK MAKSIMIR

Park šuma Maksimir najstariji je gradski park, a krajem 18. stoljeća kad je otvoren bio je prvi takav u jugoistočnoj Europi. Otvoren je 1794. godine na inicijativu biskupa Maksimilijana Vrhovca, i tada je bio na rubnim dijelovima grada. Proteže se na više do 300 hektara, ima pet jezera, bogat je stoljetnom hrastovom šumom, velikim brojem životinja i biljaka, i jedno je od omiljenih mjesta za šetnju Zagrepčana. Tu se nalazi i popularni Zoološki vrt, pa se tako u Maksimiru može provesti cijeli dan.

PARK PRIRODE MEDVEDNICA

Više od 70 staza vode vas kroz planinu bogatu raznolikim biljnim i životinjskim svijetom, kroz “pluća grada”, kako ovu zelenu oazu čije se šume spuštaju uz sjeverne obronke grada mnogi nazivaju. Osim što je idealno mjesto za rekreaciju, šetnju, trčanje i vožnju biciklom, možete upoznati i vidjeti i dijelove povijesti grada. Iako je Medvedgrad trenutačno u fazi obnove, pa je ovaj srednjovjekovni gradić, koji poput vrijednog čuvara bdije nad gradom, zatvoren za posjete, on i dalje privlači davnim pričama i tajanstvenim legendama o Crnoj kraljici. Ako već niste do sada, pozivamo vas da posjetite i šestu po veličini spilju u Hrvatskoj, Veternicu – najstariji arheološki lokalitet u gradu. Također, tu je i rudnik Zrinski, u kojem se od davnina kopalo u potrazi za plemenitim kovinama. Iako nikadnije bio nešto posebno bogat vrijednim srebrom, pa je i brzo zatvoren, priče o mukotrpnom životu rudara koji su u njemu radili i danas privlače brojne posjetitelje. Nemojmo zaboraviti ni na Muzej seljačkih buna, dvorac Oršić, kao i na najviši vrh Medvednice, Sljeme.

JEZERA SAVICA

Skriveni je to biser grada kojeg su se mnogi sjetili upravo tijekom ovog razdoblja izolacije. Na 12 jezera često ćete moći vidjeti samo ribiče, iz ŠRD Peščenica, koji svoje dane provode u ovoj divljini na rubnom dijelu Peščenice, sjeverno od odlagališta Jakuševec i u blizini toplane. Budući da je riječ o ornitološki zaštićenom rezervatu, ona su i danas sačuvala svoj prirodan izgled, zbog kojeg vrlo lako možete pomisliti da ste otišli daleko iz grada. Ugodna šetnja vodi vas uz jezera neobičnih naziva, poput Mala graba, Potkova itd. Idealno je to mjesto za bicikliranje, šetnju ili piknik.

PP ŽUMBERAČKA GORA

Izvan grada, ali u njegovoj blizini, zapadno od Zagreba, to je mjesto koje već desetljećima privlači planinare i izletnike. Bogata flora dom je više od 1000 biljnih vrsta, a poznata je i po vrganjima te ostalim jestivim, ali i otrovnim gljivama. Među životinjama poput medvjeda i vuka, koji obitavaju na širem području, mogu se pronaći čak i rode. Osim u prirodi, možete uživati i u bogatoj arheološkoj baštini, koja se može vidjeti na četrdesetak nalazišta. Na trasi dugoj 53 kilometra tako se nalazi i groblje romaniziranog keltskog plemena po imenu Latobici u Brateljima, te Stari grad Žumberak. Ako po povratku splaninarenja svratite u Samobor, što je mnogima jedna od obaveznih postaja, nemojte propustiti specijalitet – samoborske kremšnite.

VRAŽJI PROLAZ I ZELENI VIR

Ljepote Gorskog kotara često ostanu nezamijećene. Tim ćemo dijelom samo projuriti na putu prema moru, diviti se ljepoti kroz prozor, no rijetko ćemo skrenuti s ceste i istraživati to zelenilo kojem se divimo. Vražji prolaz na području općine Skrad i grada Delnica jedan je od najljepših kanjona u Gorskom kotaru i proteže se na 800 metara. Šetati možete pješačkom stazom, koja je na mjestima urezana u stijene iznad potoka Jasle, a nekad izrađena do mostića i stepenica. I točno kako mu i samo ime kaže, na nekim mjestima stvarno ćete i pomisliti kako je taj prolaz i stvarno “vražji”, opasan. Doći ćete i do spilje Muževa hišica, za koju legenda kaže da je stanovnicama Skrada bila utočište od Turaka. Posebno zanimljiv je i Zeleni vir, 70 metara visoka stijena koja je zapravo ulaz u spilju. S vrha te stijene spuštaju se dva potočića, a jedan od njih pretvara se u slap. Bogatstvo vode i izvor Zelenog vira razlog su zašto je u blizini još početkom 20. stoljeća izgrađena hidrocentrala Munjara, koja i dalje funkcionira te je pravi spomenik. Veličanstvena priroda, predivna zelena boja vode jezera koje nastaje u spilji, Zelenog vira, samo su dio onoga što vas očekuje.

PLITVIČKA JEZERA

Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je i najposjećeniji NP u zemlji. Zauzima površinu od oko 300 km² i prostire se na dvije županije. Zaštićen je to spomenik koji je zbog svoje jedinstvene prirodne vrijednosti, pa tako i ljepote, UNESCO uvrstio na Popis svjetske prirodne baštine 1979. godine. U tom planinskom parku, kompleksu, nalazi se 16 jezera bogatih kristalnom modrozelenom vodom, različite veličine. Iako zauzimaju manje od jedan posto površine parka, jezera privlače posjetitelje iz svih dijelova svijeta. Jezera su spojena kaskadama i slapovima, a sedrene barijere nastale su u razdoblju od desetak tisuća godina. Poseban zemljopisni položaj i klima omogućili su nastanak prirodnih fenomena koji ostavljaju bez daha. Park je poput mnogih drugih dijelova zemlje bio dva mjeseca zatvoren za posjetitelje. Prvog vikenda nakon otvaranja, početkom svibnja, zabilježili su velik broj posjeta zahvaljujući i pristupačnoj cijeni ulaznica koje su se mogle kupiti po cijeni od 50 kuna. Dio je to kampanje Proljeće na Plitvičkim jezerima, pa će tako do 18. lipnja ulaznica stajati 90 kuna, a nakon 19. lipnja do 12. srpnja cijena će porasti na 200 kuna.

Piše: Antonija Vrčić

Foto: Guliver/Getty Images