Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Strastveno navijanje tijekom praćenja utakmice na televiziji ubrzava puls i do 75 posto, dok će ga navijanje uživo ubrzati i do 110 posto, otkrilo je istraživanje provedeno na Royal West akademiji u Kanadi.
Istraživanje je provedeno na zdravim dobrovoljcima dok su pratili utakmice hokeja. Otkriveno je da je onima koji su pratili utakmicu na televiziji puls porastao kao da su radili neku blago zahtjevnu tjelovježbu, dok se onima koji su utakmicu pratili uživo puls ubrzao kao da su upravo odradili vrlo zahtjevan trening.
Otkrili su i da se puls ne ubrzava samo na kraju utakmice, nego da srce brže kuca kad god se pojavi prilika za zabijanjem gola ili koša te kad se igraju produžeci, što znači da napetost ne postoji samo oko toga kako će utakmica završiti.
No istraživači su na temelju dobivenih rezultata upozorili i navijače i liječnike na potencijalne opasnosti strastvenog navijanja za ljude koji boluju od nekih bolesti srca i krvnih žila.
Naime, dokazano je da su oni s koronarnom bolešću srca u većem riziku za razvoj komplikacija tijekom navijanja.
“Jako uzbuđenje može biti okidač za različita akutna stanja za koja se ponekad i ne zna da ih osoba ima. Onaj tko uzima utakmice jako ‘k srcu’ iskusit će porast srčane frekvencije, porast tlaka, stisnut će mu se arterije zbog adrenalina te će se kontrakcije srca povećati, a sve to može dovesti do infarkta i akutnih komplikacija kod ljudi koji imaju neku srčanu bolest. Ako se toliko jako uzbuđuju tijekom gledanja utakmice, onda je bolje da je ne gledaju”, govori prof. dr. Davor Miličić.
“Gledanje utakmice jedna je od aktivnosti koja utječe na razinu naših neurotransmitera u mozgu (dopamin, noradrenalin, serotonin i dr.), a utječe i na razinu hormona stresa, kao što su kortizol ili adrenalin.
Sve ove supstance imaju utjecaj na psihičko stanje, raspoloženje, ali i na tjelesne funkcije”, objašnjava psihijatrica Jasna Pjatakov-Radišić te dodaje da lučenje hormona stresa može biti pogubno i opterećujuće za srčanožilni sustav.
IZVOR: 24SATA.HR