LJUDI S PRGAVOM NARAVI imaju veće šanse za bolji život

Ljudi koji imaju ove loše osobine zapravo zarađuju više, žive dulje i imaju zdraviji brak. Mnogi svjetski poznati ljudi imaju vrlo neugodnu narav – bezobrazni su, prgavi, egocentrični. Ponašaju se kao da se svijet vrti oko njih. Ali, kada bolje pogledate, svijet doista kao da se okreće oko njih, ljudi ih gledaju kao bogove, ugađaju im, bezobrazno im se ulizuju…

Ti ljudi su uspješni, bogati, poznati. Njihova teška narav dovela ih je daleko, možda su čak postigli više nego su se i sami nadali. Godinama je povezanost između bahatog, prgavog, neugodnog ponašanja i uspjeha – ostala misterij.

Matthijs Baas sa Sveučilišta u Amsterdamu odlučio je 2009. godine istražiti tu tematiku. Sakupio je grupu studenata koji su bili voljni odvojiti malo svojeg vremena i energije u “znanstvene svrhe”. Polovicu njih zamolio je da napišu esej o tome što ih je razdražilo, da se prisjete jedne takve epizode.

“To ih je malo naljutilo iako to nisu pokazivali”, rekao je Baas i dodao da su ostali studenti trebali pisati o onome što ih je rastužilo.

U drugoj fazi su se obje grupe suočile u igri dizajniranoj za testiranje njihove kreativnosti. Imali su 16 minuta za razmišljanje kako bi poboljšali obrazovanje na odjelu psihologije. Kao što je Baas očekivao, “ljutiti” tim je kreirao više ideja, a ideje su im bile i originalnije od “tužnih”.

“Ljutiti” su bili bolji u trenucima slučajne inovativnosti ili tzv. nestrukturiranog razmišljanja. U biti, kreativnost se svodi na to s kakvom lakoćom se vaš um preusmjerava s jednog misaonog puta na drugi. U situaciji koja zahtjeva borbu ili bijeg, lako je vidjeti kako pretvaranje u “pomahnitaloga genija” može spasiti život.

“Ljutnja priprema tijelo za mobilizaciju resursa, govori vam da je situacija u kojoj se nalazite loša i daje vam energičan poticaj da se iz toga izvučete”, objašnjava Baas, a prenosi BBC.

Što se događa u mozgu?

Da bismo shvatili kako to funkcionira, najprije moramo vidjeti što se to točno događa u mozgu. Kao i većina emocija, i ljutnja počinje u amigdali (Corpus amygdaloideum – velik sklop jezgara smješten u vrhu sljepoočnog režnja). Taj dio je odgovoran za detektiranje prijetnji našem blagostanju i izuzetno je učinkovit – pali alarm prije nego postanemo svjesni opasnosti.

Tada je na kemijskim signalima u mozgu da to izbjegnu. Kada je mozak preplavljen adrenalinom, inicira stvaranje strastvenog, energičnog bijesa koji traje nekoliko minuta. Disanje i otkucaji srca se ubrzavaju, a krvni tlak raste. Krv suklja u ekstremitete i dovodi do crvenila. Iako se prije svega vjeruje da ta reakcija priprema tijelo za fizičku agresiju, ima i drugih prednosti – potiče motivaciju i daje ljudima dovoljno drskosti da poduzmu metalne rizike.

Sve ove fiziološke promjene su izuzetno korisne – sve dok imate priliku iskaliti taj bijes. Nakon toga se krvni tlak vraća u normalu. S druge strane, izbjegavanje razdražljivosti ima ozbiljnije posljedice, jer potisnute emocije mogu biti loše za zdravlje. Grčki filozof Aristotel bio je čvrst poklonik katarze, pročišćenja duše kroz samilost i strah.

Mogućnost katarze je opisao kroz gledatelje u kazalištu gdje gledaju tragediju. Oni se stapaju s likovima i proživljavaju s njima različite situacije, što im zapravo pomaže ispoljiti potisnute emocije u kontroliranom okruženju.

Tim znanstvenika je 2010. godine anketirao 644 bolesnika s koronarnom arterijskom bolesti kako bi odredili njihovu razinu ljutnje, potisnutog bijesa i sklonost osjećaju uznemirenosti. Pratili su ih u razdoblju od pet do 10 godina. Tijekom studije, 20 posto njih je doživjelo veliki problem sa srcem, a 9 posto ih je preminulo.

U početku je izgledalo kao da i bijes i potiskivanje bijesa povećavaju šansu od srčanog udara. Ali, nakon što su proanalizirali druge čimbenike, istraživači su shvatili da ljutnja nije imala utjecaj. S druge strane, potisnut bijes povećao je šanse za srčani udar čak tri puta. Neke studije pokazuju da potisnut bijes može dovesti do kroničnog visokog tlaka.

Osjećaj sreće ponekad može biti ozbiljna prijetnja

Ljutnja može pomoći kod pregovaranja jer je izraz lica i položaj tijela drugačiji, a to ostavlja poseban dojam na drugu stranu – ljutit pojedinac djeluje fizički jače i statusno na višoj ljestvici.

“Negativno raspoloženje ukazuje da smo u novoj i izazovnijoj situaciji što zahtijeva pažljiviji, susretljiviji i detaljniji način razmišljanja”, kaže Joseph Forgas, australski socijalni psiholog koji proučava utjecaj emocija na ponašanje gotovo četiri desetljeća. Dodaje da takvo raspoloženje, također, povećava svijest o socijalnim znakovima – potiče ljude da djeluju poštenije prema drugima.

Osjećaj sreće ponekad može biti ozbiljna prijetnja, smatra Forgas, jer je povezan s hormonom oksitocinom, a neke studije su pokazala kako taj hormon smanjuje našu sposobnost prepoznavanja prijetnji.

“Sreća je kao signal da smo sigurni i nije potrebno previše pažnje posvetiti okolišu. Oni u neprekidnoj sretnoj sumaglici mogu propustiti važne znakove. Osim toga, mogu se previše oslanjati na postojeće znanje čime se mogu dovesti do ozbiljnih pogrešaka u prosuđivanju”, kaže Forgas.

Optimizam o budućnosti može imati najlošije posljedice

Stručnjaci vjeruju kako, od svih pozitivnih emocija, optimizam o budućnosti može imati najlošije posljedice na tijek našeg života.

“Pozitivne fantazije o budućnosti mogu biti duboko demotivirajuće. Ljudi se osjećaju zadovoljno, opuštaju se i ne ulažu potrebne napore kako bi zapravo ostvarili svoje optimistične fantazije”, objašnjava Gabriele Oettingen sa Sveučilišta New York. Kaže da je bolje razmišljati na način što bi sve moglo poći po zlu. 

“Trebalo bi razmisliti o odbacivanju ružičastih naočala. Predviđanjem najgoreg scenarija možete se pripremiti pa ako do toga doista i dođe, bit ćete spremni. To se zove obrambeni pesimizam”, dodala je.

IZVOR: 24SATA.HR