Ljudi vjeruju kako bi zbog fizičke aktivnosti mogli prije ostati gladni, pa jedu više prije odlaska u teretanu. No kad je riječ o plivanju, pokazalo se da ljudi jedu puno više nakon kupanja.
Ako trčite, vozite bicikl ili radite vježbe otpora srednjeg do jačeg intenziteta, privremeno ćete izgubiti apetit i tijekom dana ćete pojesti manje hrane, kako piše Independent.
Grupa američki stručnjaka tijekom 15 godina istraživala je utjecaj tjelovježbe na apetit i kažu kako su im ljudi često postavljali pitanje zašto ogladne od plivanja. Taj problem nitko od znanstvenika još nije testirao u eksperimentalnoj studiji, no zato su usporedili učinak plivanja u odnosu na bicikliranje i odmor.
“Otkrili smo da je apetit i unos hrane nakon plivanja povećan i kod muškaraca i kod žena”, navode Alice Thackray, David Broom, David Stensel i James King, britanski znanstvenici koji su u studiji istraživali 32 zdravih odraslih u dobi od 40 godina, a u grupi je bilo 17 muškaraca i 15 žena koji se rekreativno bave plivanjem i bicikliranjem.
Nitko od sudionika nije imao problema s pretilošću, a budući da menstrualni ciklus djeluje na apetit, žene su vježbale u isto vrijeme ciklusa svakog mjeseca i nijedna od njih nije bila trudna.
“Ispitanici su plivali, biciklirali i odmarali se, a svaka aktivnost je bila najmanje četiri dana nakon prethodne kako bi se izbjeglo moguće preklapanje učinaka. Svi su dobili isti doručak, a to je sendvič sa džemom od jagode, kroasan i sok od naranče. Doručkovali su između 8:45 do 9:00, a kad su potom stigli u laboratorij mjerili smo im apetit te smo istu skalu za mjerenje primjenjivali više puta u danu”, objašnjavaju sugovornici dodajući kako su se ispitanici tijekom tjelovježbe morali 60 minuta plivati te isto toliko dugo voziti bicikl i odmarati se. Vježbe su započinjali 90 minuta nakon doručka.
Plivanje i vožnju bicikla su podijelili u šest intervala tako da je svaki interval trajao osam minuta uz dvije minute odmora između njih. Sudionici su vježbali na najtežoj razini, a 30 minuta nakon vježbe i isto toliko nakon odmaranja ponudili su im tjesteninu.
Mogli su jesti koliko žele do sitosti. Ispitanici su daleko više jeli nakon plivanja te su unijeli u prosjeku 142 kalorije više nego u kontrolnom ispitivanju, što je ekvivalent 25 grama keksa.
Također, ispitanici su nakon plivanja izjavili da su gladniji te da bi mogli jesti više u sljedećem obroku. Iako su i nakon bicikliranja jeli više, u prosjeku 94 kalorije u usporedbi sa kontrolnim ispitivanjem, činjenica je da je energetski deficit kod bicikliranja veći nego kod plivanja. Usto, nije bilo razlike između muškaraca i žena. To je važno jer pojedinci ističu kako žene tijekom tjelovježbe troše manje energije pa zato njihova vježba nije toliko učinkovita.
Ne zna se točan uzrok stimulacije apetita nakon plivanja. Moguće je da temperatura vode te gubitak tjelesne topline utječu na porast apetita, a u hladnijem okružju tijelo traži povećani unos hrane kako bi stvarao toplinu kroz termogenezu. Termogeneza je proces u kojem tijelo koristi energiju za stvaranje topline. Unatoč činjenici da plivanje također stvara toplinu, tijelo uronjeno u hladnu vodu vodi do gubitka te topline. Stoga su nužna dodatna istraživanja.
Moguće je i da je promjenu apetita prouzročila promjena signala mozga i neurotransmitera, kemikalija koje prenose informacije između živčanih stanica. To je moguće jer postoje određeni dijelovi mozga zaduženi za apetit i nagrađivanje, a na apetit utječu i ne homeostatski faktori poput jedenja iz zadovoljstva ili motivacija da jedan tip hrane jedete radije nego drugi. Da bi se to potvrdilo, potrebno je napraviti snimke mozga.
Studije su pokazale da plivanje nije učinkovito kad je riječ o gubitku tjelesne mase kao što su to druge vrste tjelovježbe, a rezultati ovog istraživanja potvrđuju te teze zbog povećanja apetita i kalorijskog unosa. Važno je biti fizički aktivan te se baviti aktivnostima koje volimo, no plivači bi trebali imati na umu da možda jedu više od ostalih te u skladu s time trebali bi se oduprijeti kad je riječ o grickanju te jesti manje obroke.
Plivanje, kao i svaki drugi oblik fizičke aktivnosti, nužan je dio zdravog načina života i povezano je s brojnim zdravstvenim prednostima. To uključuje smanjenje krvnog tlaka, niži kolesterol i bolju kontrolu glukoze, a sve zajedno utječe na smanjenje rizika od nastanka dijabetesa tipa 2 te bolesti srca i krvnih žila. No oni koji planiraju smršavjeti plivanjem trebali bi biti svjesni rizika zbog porasta apetita i pojačanog kalorijskog unosa.
