5 loših navika s kojima morate prestati jer vam “kradu” sreću – stručnjaci tvrde da će vam se promijeniti život

Iako nam možda naizgled ne djeluje tako, male svakodnevne navike mogu imati golemi utjecaj na naše mentalno zdravlje. Wellness svijet na društvenim mrežama pun je raznih savjeta o navikama koje će vam “transformirati život” – buđenje u cik zore, određenih dijeta, journalinga i sličnih.

Međutim, možda je najbolje krenuti sa suprotne strane – umjesto da pokušavamo implementirati navike koje nam ne dolaze prirodno, mogla bi biti dobra ideja prvo “izrezati” one loše.

A upravo su te navike, koje često radimo, a crpe nam energiju i pozitivu, izdvojili psiholozi za portal Self. U nastavku saznajte o kojima je riječ.

Navike koje vam crpe energiju i uništavaju vaše mentalno zdravlje

1. Previše se fokusirate na svoje misli, a ne na svoju stvarnost

Dok je potpuno normalno razmišljati o prošlosti ili brinuti se o budućnosti, psihologinja Elisabeth Morray tvrdi da upravo to može uvelike iscrpiti našu energiju. Promišljanje o svađi u obitelji, briga oko posla, sve su normalni dijelovi života i možemo puno iz njih naučiti, no važno je pripaziti koliko vremena provodimo u takvim mislima – one nas mogu odvratiti od sadašnjosti i spriječiti nas da uživamo u trenutku. “Fokusiranje na prošlost povezano je s depresijom, a fokusiranje na budućnost s anksioznošću“, objašnjavaju psiholozi.

Pročitajte: Serenity je nova hrvatska online platforma za mentalno zdravlje

Što činiti umjesto toga? Ako vas muči negativno razmišljanje o prošlosti ili budućnosti, Morray savjetuje tehniku difuzije – misao: “Moj život je katastrofa”, preoblikujte u: “Mislim da je moj život katastrofa”. Ta mala promjena pomaže vam shvatiti da je to samo misao, a ne stvarnost, što olakšava njezino puštanje.

2. Uspoređujete se s drugima

Svi znamo da uspoređivanje s drugima nije dobro za naše mentalno zdravlje, no ponekad se jednostavno čini nemogućim prestati, posebno u eri društvenih mreža.

Kako prestati? Velike su šanse da nećete moći u potpunosti prestati uspoređivati se s drugima, to je jednostavno u ljudskoj prirodi – ipak, psiholozi savjetuju zanimljivu tehniku. Naime, idući put kad vam kroz glavu prođe neka usporedba, pokušajte se zaustaviti i zapitati zašto se uspoređujete s dotičnom osobom. Tako ćete spriječiti negativan vrtlog misli, no važno je i raditi na vlastitom samopouzdanju.

Prostock-Studio/iStock/Getty Images

3. Koristite negativne posljedice kao motivaciju

Jeste li ikad sami sebi rekli: “Neću ručati dok ne završim s poslom”? Pa, psiholozi tvrde da je ovakvo samokažnjavanje vrlo loša navika. “Niste dijete koje treba disciplinirati. Vi ste odrasla osoba sa slobodnom voljom i možete stvoriti druge sustave koji će vam pomoći u obavljanju stvari”, kaže psihologinja Lisette Sanchez i dodaje da ovakav pristup može uzrokovati tjeskobno razmišljanje o budućnosti.

Što činiti umjesto toga? Kad je pred vama težak zadatak, olakšajte si ga – umjesto da si dozvolite kavu tek kad ga završite, zašto ne biste pijuckali kavu dok radite? Tako ćete si zadatak učiniti ugodnijim, a nećete imati osjećaj kao da ga morate što prije napraviti jer vas čeka nagrada.

4. Često se omalovažavate i previše ste samokritični

Imate li naviku loše govoriti o sebi, biti pretjerano strogi ili umanjivati vlastita postignuća? Terapeutkinja Shira Collings podsjeća nas na to da ovakve kritike imaju negativan utjecaj na naše mentalno zdravlje i sreću – zapamtite, samokritika ne povećava motivaciju, već samo smanjuje samopouzdanje, a može voditi i osjećaju tjeskobe i depresiji.

Pročitajte: Kako joga iscjeljuje traume? Odgovore ima Nina Vukas

Kako prestati? Psiholozi tvrde da je najbolje distancirati se od negativnog govora o sebi – kad se idući put uhvatite da ste pretjerano samokritični, recite si: “To ne govorim ja, to govori moj sudac”. Tako se podsjećate kako to nije istina. Također, zamislite kao da razgovarate s prijateljem, a ne sa sobom samim – vjerojatno ne biste bili toliko grubi prema njemu.

FOTO: Jokic/iStock/Getty Images

5. Preuzimate previše odgovornosti za to kako se drugi osjećaju

Naravno da je pozitivno brinuti se o svojim bližnjima i njihovim osjećajima, ne smijemo zaboraviti da postoji granica. Hoće li netko drugi biti razočaran, uzrujan ili tužan zbog nečega što radite ne bi trebao biti odlučujući faktor u tome hoćete li to učiniti, ako se ponašate u skladu s vlastitim vrijednostima. Kada na ovaj način ugađate drugima, propuštate stvari koje vas čine sretnim.

Kako prestati? Zapamtite da zadovoljavanje drugih nije vaša obveza – iako ne postoje određene tehnike koje će vam pomoći da prestanete, psiholozi savjetuju da je zapravo ključno prepoznati kad činite nešto za sebe, a kad za druge, i pokušati promijeniti razmišljanje.