Imamo nekoliko razloga zašto biste trebali pjevati svaki dan

Pjevanje bez sumnje ljudima uspijeva popraviti raspoloženje, no istraživanja upućuju na to da značajno pridonosi i kvalitetnijem disanju kod osoba s plućnim bolestima te da pacijentima sa simptomima demencije pomaže uspješnije nositi se sa simptomima bolesti.

U proteklih 20 godina brojni su znanstvenici pokušali definirati psihološke, biološke i bihevioralne mehanizme koji pjevanje dovode u vezu sa zdravljem, kako pišu britanski mediji.

Profesorica Daisy Fancourt s londonskog UCL-a (University College London) tvrdi da se u tijelu dok pjevamo odvijaju brojne promjene. “Primjerice, smanjuje se hormon stresa, poput kortizola, a zamijetili smo i razliku u razini endorfina koji se dovodi u vezu s raspoloženjem”, rekla je Fancourt.

Pojasnila je da je pjevanje multimodalna zdravstvena aktivnost jer sadrži brojne komponente. Među ostalim podrazumijeva emocionalno izražavanje, a znamo da je ono dobro za mentalno zdravlje. Istodobno pjevanje omogućuje društvenu interakciju koja može pridonijeti da se pojedinac u manjoj mjeri osjeća izolirano.

Fancourt tvrdi da i slušanje glazbe pozitivno utječe na zdravstveno stanje. “Među osobama koje idu na koncerte, bez obzira na to je li riječ o klasici ili rocku, znanstvenici su otkrili sličnu razinu smanjenja razine stresa.”

Glazba, a osobito pjevanje, koristi se kao terapija kod osoba suočenih s demencijom.

Znanstvenici ističu prednosti pjevanja u grupi te korist od pjevanja za pacijente s kroničnim plućnim bolestima, od astme do karcinoma pluća.

Pjevanje potiče organizam na lučenje endorfina, hormona koji se povezuju s osjećajem zadovoljstva.

Dok pjevamo, moramo duboko disati, što posljedično pojačava protok krvi u organizmu pa se pojačava i djelovanje endorfina. Znanstvenici kažu da je slično naletu endorfina koji osjetimo dok se smijemo ili kad jedemo čokoladu.

Jedna je studija pokazala da je nakon samo 40 minuta grupnog pjevanja razina hormona stresa, kortizola, pala puno brže nego što bi to bilo u uobičajenim okolnostima.

Studija provedena na Sveučilištu u Frankfurtu pokazala je da pjevanje povećava očekivani životni vijek jer snižava razine kortizola. Istraživanje je obuhvatilo ispitivanje krvi profesionalnih članova zbora prije i nakon izvedbe Mozartova “Requiema” na sat vremena. Ishod je uglavnom bio oslobađanje antitijela imunoglobulina A neposredno nakon probe, što ubrzava imunološki sustav.

Znanstvenici su otkrili i da se u organizmu osoba koje pjevaju u zboru tijekom izvedbe proizvodi hormon oksitocin koji zovu i “hormonom ljubavi”. On se izlučuje dok se grlimo. Zaslužan je za pojačanje osjećaja povjerenja i bliskosti.

To bi moglo biti objašnjenje za činjenicu po kojoj osobe koje pjevaju u zborovima intenzivnije doživljavaju osjećaje prijateljstva i zajedništva.

Pjevanje izaziva i lučenje dopamina, čestog neurotransmitera u mozgu. Otprije je poznato da dopamin rezultira stanjem ugodnih osjećaja kao reakcije na neke stimulanse, poput konzumiranja hrane ili uzimanja kokaina. Njegovo lučenje povezuje se s jačanjem emocija i motivacijom.

Studija iz 2017. godine koju su na pjevačima koji su pjevali na dobrovoljnim nedjeljnim radionicama proveli znanstvenici s britanskog Sveučilišta Anglia upućuje na to da su se njihovo raspoloženje i društvene vještine bitno popravili.

I zadnje, ali ne manje važno: pjevanje u grupi pomaže pojedincu da poboljša svoj društveni život jer će tako imati više samopouzdanja i poboljšati komunikacijske vještine, a kod oboljelih pridonosi oporavku od mentalnih bolesti, pojačavajući pritom njihov osjećaj vrijednosti i razinu samouvjerenosti.

Foto: Paulette Wooten / Unsplash

IZVOR: INDEX.HR