“Sasvim iskreno” je novi podcast dviju terapeutkinja o stvarima koje nas sve ponekad muče
Novi podcast Sasvim iskreno, koji su pokrenule dvije uspješne terapeutkinje s dugogodišnjim iskustvom – Dubravka Fazlić i Teodora Delić, mjesto je ...
Mateja Zvirotić Andrijanić, autorica koja stoji iza bloga foodandmood, po prirodi je vrlo znatiželjna pa uz tradicionalnu kuhinju uživa i u receptima s Bliskog istoka, Francuske i Meksika. No prije svega jede pametno i kuha odgovorno.
Mateja nam otkriva da joj inspiracija za recepte najčešće dolazi onda kad o njima niti ne razmišlja. “Svašta me može inspirirati i motivirati, a najčešće je to provođenje vremena u prirodi i u bašči moje obitelji u Slavoniji”, kaže. Odrastala je s bakom i djedom koji su se bavili poljoprivredom, pa objašnjava da cijeni namirnice jer zna koliko je truda, ljubavi i energije potrebno uložiti u svaku biljku da bi nam donijela plodove.
Znamo da su Matejini recepti slasni, no mi smo poželjeli saznati i malo više o tome kako se ova food autorica hrani, koje namirnice baš uvijek ima u svojim kuhinjskim zalihama, ali i kako možemo štedjeti na hrani te što je potpuno izbacila iz svoje prehrane. Njezine odgovore pronađite u nastavku…
Ideja za pripručnik koji smo napisale moja kolegica blogerica i prijateljica Iva Finderle s bloga Healthy Little Tooth i ja, došla je sasvim prirodno, jer sam već neko vrijeme razmišljala o tome kako skupiti savjete i recepte s ciljem minimaliziranja stvaranja otpada od hrane. Iva i ja smo brzo kliknule i napravile priručnik na više od 100 stranica koji je dostupan u pdf formatu, besplatan za sve, a može se skinuti na našim blogovima.
U nabavku namirnica nikada, baš nikada ne treba ići gladan, jer u gladi su velike oči, pa često tako kupujemo i ono što nam ne treba. Treba pregledati zalihe koje imamo kod kuće prije kupnje. Pregledati hladnjak, zalihe voća i povrća, stanje zamrzivača i sve suhe namirnice pa vidjeti što nam doista nedostaje. Nakon toga trebamo razmisliti koja jela želimo kuhati u idućih, npr. tjedan dana, pa napraviti popis za kupovinu. Tako ćete biti racionalniji u kupnji a i ostat će vam nešto novca kojeg potom možete raspodijeliti na neke druge životne troškove.
Kad hranu kupujemo, nije nam cilj da završi u kanti za smeće, no iz niza razloga, to se vrlo lako dogodi. Osvijestila sam koliko otpada od hrane napravimo kad smo počeli razdvajati bio otpad od ostatka. Kad bi svatko od nas mijenjao samo sebe i svoje navike, već bi napravio puno. S inflacijom koja nam diše za vratom i poskupljenjem cijena hrane vjerujem kako će ljudi tražiti dodatne načine da uštede na hrani. Jedan od tih načina zasigurno je i racionalna kupnja te maksimalno iskorištavanje namirnica koje su nam na raspolaganju.
Pročitajte: Nutricionistkinja Dora Ivić otkrila nam trik koji joj pomaže hraniti se raznovrsno
Organizirati i uskladištiti hranu, je jako važno. Veće su šanse da ćete kroz tjedan iskoristiti cijelu glavicu zelene salate ako je čim dođete kući operete, odvojite listove, prosušite i spremite u zip vrećicu ili zatvorenu posudu s komadom kuhinjskog ručnika koji će upiti višak vlage. Ostaci nekog ručka vrlo lako se mogu pretvoriti u sasvim novi obrok: stari kruh možemo iskoristiti za izradu domaćih krušnih mrvica ili pripremu krutona koje ćemo posuti po salatama. Od nekih dijelova hrane koje bismo inače bacili možemo napraviti novo jelo, npr. čips iz pećnice od kora krumpira i pesto od lišća mrkve i mente.
Sezonske. Pokušavam živjeti u suživotu s godišnjim dobima, a ono što je konstanta tijekom cijele godine u mojim kuhinjskim zalihama su sušeni začini, barem nekoliko vrsta sjemenki, orašastih plodova i jedno 5-6 vrsta brašna. To je baza, a ostalo prilagođavam godišnjem dobu.
Danas imamo više izbora nego ikad. Dosta OPG-ova uspjelo je organizirati dostavu svojih namirnica i proizvoda na kućnu adresu. Iako najviše volim kupovati na tržnici, isto tako se nadam da će u budućnosti mogućnosti online narudžbi namirnica postati više dostupne. Odlični su i dućani u kojima se hrana može kupiti u rinfuzi i inicijative poput Gruntek aplikacije, putem koje ljudi mogu unajmiti vlastiti vrt s ekološki uzgojenim povrćem.
Kombinacija tradicionalnog comfort fooda te svježeg voća i povrća koje nam je trenutno dostupno. Redovitim odlaskom na tržnicu lakše ćemo primjetiti sezonske namirnice. Ovih dana češće jedem jela na žlicu koja griju, kao što su različite krem i riblje juhe, a privlače me i tradicionalna jela poput sarme, grah variva i gulaša. Zima je i idealno vrijeme za pečenje vlastitog kruha.
Vrlo rijetko kupujem i pijem kupovne i gazirane sokove, kupovne voćne jogurte, mliječne čokolade, gotove pudinge i sl. U posljednje vrijeme na minimum sam smanjila i konzumaciju kravljeg mlijeka zbog kožnih problema.
Najviše mi odgovara balansirani obrok koji se, kad god je to moguće, temelji na nekim složenim ugljikohidratima, zdravim mastima i proteinima. Takvi obroci me najduže drže sitom. Nekad, kad nemam puno vremena, to je domaći raženi kruh kojeg sama radim, humus ili mliječni namaz, malo svježe salate i kuhana jaja, losos ili avokado.
Foto: Mateja Zvirotić Andrijanić