Meditacijom protiv stresa!

Na Zapadu, gdje joga osobito posljednjih desetljeća sve više nalazi svoje mjesto, davno su već mnogi poslovni ljudi prihvatili jogijsku meditaciju kao dio poslovne svakodnevice. Tisuće i tisuće biznismena dan započinje s 15-20 minuta apsolutne tišine u opuštajućoj seansi meditacije, a na isti način i završavaju svoj dan čisteći svijest od nagomilanih stresova. Kombinira li se ova tehnika s ugodnim trenucima opuštenosti i mira negdje visoko u planinama, na morskoj obali ili u lijepom ozračju nekog wellness centra, njezini će se učinci multiplicirati, a sam subjektivni doživljaj postat će vrlo ugodan, opuštajući i okrepljujući.

Što je zapravo meditacija? Prizivanje duhova, stanje totalne otkačenosti, bijeg od svakodnevice..? Nijedno od toga.

Jedna od polaznica zagrebačkog Medical Yoga centra, 46-godišnja diplomirana ekonomistica, ovako je opisala prve promjene koje je osjetila nakon samo nekoliko tjedana meditacije:

“Polako, postepeno, spoznala sam kako moj život poprima jednu novu kvalitetu savršenog mira i sklada u meni i oko mene. Ono što me nekoć živciralo, sada prihvaćam sasvim mirno, na poslu sam zadovoljnija, čini mi se da su i ljudi oko mene bolji, a poslovno funkcioniram osjetno učinkovitije. Iznenađena sam i oduševljena ovom promjenom.”

Pokuša li vam neki istinski jogi definirati meditaciju, najvjerojatnije nećete ništa shvatiti. Jer gurui obično govore o meditaciji kao o “sredstvu za postizanje četvrtog stanja svijesti; nadsvijesti” ili kao o “procesu doživljavanja jedinstva s Uzvišenim, s čistim Jastvom, s Apsolutom”, a katkad kao o “sredstvu pročišćavanja duha”

U pokušaju da pojam meditacije učinimo pristupačnijim, poslužimo se za početak ilustrativnim opisom jednog jogija, koji je rekao:

” Jeste li vidjeli bebu kako nervozno plače, trza se i viče kad je gladna, a kako se blaženo opusti i uživa kad joj date bočicu. Eto, tako se i vaš duh blaženo opusti kad mu pružite ono što mu toliko godi, što ga hrani i umiruje: meditaciju!”

Jedan od najuglednijih živih jogija, Swami Vishnu Devananda, objašnjavajući suštinu meditacije, naglasio je:

“Svjesno ili nesvjesno, svi mi tragamo za mirom. I svi mi imamo vlastite načine pronalaženja toga mira, počevši od starice koja plete pokraj ognjišta, pa do lađara koji se odmara kraj rijeke i zaboravlja na protjecanje vremena. Uvijek, kad nam je pažnja nečim zaokupljena, um postaje tih, kad uspijemo svoje misli ograničiti na jedan predmet, stalni unutarnji dijalog prestaje. I zadovoljstvo koje u svim takvim prilikama osjećamo javlja se zbog činjenice da u toj usredotočenosti, zaboravljamo na svoje brige i probleme. No, sve to traje kratko. Čim odmor prestaje, um se vraća svojim starim lutanjima i brigama. Način da se trajno postigne savršenstvo duševnog mira pruža jedino meditacija…”

Sri Chinmoy, duhovni učitelj, sportaš i pjesnik, opisujući djelovanje meditacije, poslužio se slikovitim prikazom:“U životu smo neprekidno izloženi negativnim silama posvuda oko nas: ljubomori, mržnji, zavisti, strahu, tjeskobi, očaju… Kad ne djeluje niti jedna od njih, to je kao kad vas na trenutak puste opake životinje; prestanu, da bi opet počele. Mir, koji uspijemo osjetiti u svakodnevnom životu, mir je koji traje pet minuta, dok nas one opake životinje opet ne napadnu. Samo meditacija osigurava trajan mir.”

Redovito izvođenje vježbi meditacije donosi ponekad čudesne učinke.

ZNANOST POTVRDILA TEORIJU DREVNE JOGE

Premda su gornji citati za dušu i uho lijepi opisi suštine meditacije, gornja objašnjenja ipak ne daju prosječnom Zapadnjaku – prepunom svakojakih pitanja u stilu ZAŠTO i KAKO – pravu sliku onoga što se tijekom meditacije događa u našem tijelu i duhu, u našoj fiziologiji, metabolizmu, mozgu…

Za racionalni pristup Zapadnjaka, evo nekih znanstvenih pokazatelja učinaka meditacije. U retcima koji slijede svaki će poslovni čovjek, svaki menadžer, student, sportaš ili poslovna tajnica pronaći dio onoga što je suštinsko u njegovom slučaju. A što je posebno zanimljivo, sva dosadašnja znanstvena istraživanja gotovo su u potpunosti potvrdila drevne jogijske teorije o učincima meditacije. Ili točnije: one učinke meditacije koje je bilo moguće potvrditi objektivnim egzaktnim istraživanjima sukladno svim zahtjevima suvremene znanosti.

No, krenimo redom

Prvo i dosad najtemeljitije istraživanje u području meditacije (konkretno: transcendentalne meditacije, koja je danas u svijetu najpodrobnije znanstveno ispitana i dokazana) proveo je ROBERT KEITH WALLACE  na Odjelu psihologije Kalifornijskog sveučilišta (1970) Njegov znanstveni rad dokazao je prije svega  statistički značajan PAD POTROŠNJE KISIKA (što je nesumnjiv pokazatelj zamjetnog stupnja fizičkog počinka). Inače, tijekom spavanja razina kisika smanjuje se za 10 posto u odnosu na dnevne aktivnosti, a za vrijeme meditacije za 20 posto. Nadalje, eksperiment je pokazao i osjetno USPORAVANJE RADA SRCA (mjereno intravenoznim kateterima. Srčani ritam (puls) usporavao se tijekom meditacije za 5-10 otkucaja u minuti, a ukupni rad srca bio je manji za 25 posto. Ovo ukazuje na stanje dubokog metaboličkog počinka. Slično je i za vrijeme dubokog sna, ali tek nakon nekoliko sati.

Tijekom meditacije RASTE GALVANSKI OTPOR KOŽE (GSR ili Galvanic Skin Response). Galvanski otpor kože inače je pouzdan pokazatelj stanja opuštenosti organizma. što je viši, opuštenost je veća. Tijekom eksperimenta, kod većine meditanata galvanski se otpor kože povećao za čak do 500 posto, dok se kod spavanja povećava (i to vrlo sporo!) samo do 250 posto. Dokazano je nadalje da proces meditacije SMANJUJE (USPORAVA) STVARANJE MLIJEČNE KISELINE (dakle, otrovne supstancije koja prati stres i fizičke napore). Istovremeno se već postojeća mliječna kiselina odstranjuje iz tijela ČETIRI puta brže nego tijekom odmora i TRI puta brže nego tijekom spavanja. Podsjetimo li da je problem brzog uklanjanja mliječne kiseline iz mišića jedan od temeljnih zahtjeva suvremenog vrhunskog sporta, jasno je zašto meditaciju sve više prihvaćaju i sportaši. Posebno poglavlje tu je, naravno, njezino opuštajuće djelovanje.

UKLANJANJE NERVOZE, GLAVOBOLJE, OVISNOSTI

Drugo značajno istraživanje meditacije (također TM-a) bilo je znanstveno istraživanje JOHNA ALLISONA (London, 1970.) i PAULA COREYA u Nacionalnoj židovskoj bolnici i Istraživačkom centru u Denveru. Oni su istraživali fenomen utjecaja meditacije na disanje i dokazali su da se RITAM DISANJA tijekom meditacije smanjuje sa uobičajenih 12-16 udisaja u minuti na 4-8, pa čak do 1 i manje. Istovremeno, smanjuje se OTPOR U DIŠNIM PUTEVIMA, a njihova se provodljivost povećava za 20 posto (zrak lakše ulazi u pluća!). Ova je pojava karakteristična samo za meditaciju i ne javlja se kod običnog disanja, a izuzetno je pogodna za astmatičare. PULS se smanjuje za prosječno 10 otkucaja u minuti.

Istraživanje dr. DAVIDA ORME-JOHNSINA (Državno sveučilište Texas) pokazalo je da praktikanti meditacije imaju stabilniji autonomni živčani sustav i zato su otporniji na stres. Oni mirnije reagiraju na stresne podražaje i općenito su manje napeti od nemeditanata.

Uz sve to treba reći da postoji još velik broj najrazličitijih aspekata djelovanja meditacije više ili manje (ne)istraženih. Recimo, meditacijom se smanjuje pojava niza psihičkih i fizičkih tegoba; alergijskih reakcija, prehlade, glavobolje itd, viroza, migrena, neurotskih reakcija itd. Zamjetno se smanjuje potreba za konzumiranjem alkohola, cigareta, droga itd.

Meditacija se nadalje pokazala uspješnom i kao psihoterapija, ne samo kod lakših slučajeva oboljenja, nego i u duševnim bolnicama (što je već temeljito istraženo i objavljeno u stručnoj literaturi). Stoga su neke specifične ustanove već sustavno počele koristiti meditaciju u tretmanu bolesnika s različitim psihičkim tegobama.

Meditacija je, recimo na kraju, najučinkovitija ako se kombinira s joga vježbama (asanama) ali i nekim specifičnim jogijskim pravilima zdravog mentalnog pristupa životu i svakodnevnim problemima.

Jasno je, nakon svega, da nam meditacija pruža puno više od običnog smirenja. Također je jasno zašto ova mentalna tehnika psihofizičke relaksacije svakim danom ima sve više sljedbenika, a logično je da i suvremeni wellness centri (barem oni koji svojim klijentima žele pružiti kompletnu uslugu) nastoje uključiti meditaciju u svoje redovite programe. Poseban adut kojim wellnessi raspolažu jest upravo njihovo opuštajuće ozračje koje je – smatraju mnogi meditanti – već „pola obavljenog“ posla kad je u pitanju postizanje stanja dubokog mira kao uvoda u ozbiljnije sfere meditacije.

Ili, kako je to slikovito opisao jedan japanski poslovni čovjek:

– Meditacija me možda neće odvesti u raj, ali u ugodnom ambijentu, tijekom meditiranja uvijek imam osjećaj kako sam na najboljem putu da upravo tamo stignem.

Vlatko Mišković
Medical Yoga Centar