Limitirajuća uvjerenja su negativna uvjerenja o sebi, koja nas sputavaju (limitiraju) u ostvarivanju profeisonalnih i životnih ciljeva. Ako imamo limitirajuća uvjerenja u tome što je za nas moguće postići u bilo kojoj sferi života, sebe možemo podsvjesno limitirati i sabotirati u postizanju uspjeha bez obzira na to koliko vremena, novaca i napora budemo uložili u rad na našim ciljevima.
Kolika je moć uvjerenja demonstrira to da je prije 1945. godine bilo uvriježeno vjerovanje da čovjek ne može pretrčati milju (1.609,344 kilometara) ispod četiri minute. Bilo je rasprostranjeno uvjerenje da je obaranje ovog rekorda bilo nemoguće (“iznad ljudskih mogućnosti”), jer ga nitko do tada nije oborio. Godine 1945., 25-godišnji Roger Bannister pretrčao je milju za 3 minute, 49 sekunde i 4 milisekunde i oborio ovaj rekord. Sljedeće godine, 37 drugih trkača istrčalo je milju ispod 4 minute!
Poznati ruski dizač utega Vasily Alekseyev nije mogao podići utege od 500 funti (=226.7 kg) iako je bez problema dizao utege od 495 funti (=224.5 kg), dok njegov trener nije 1974. nije izveo “trik” kako bi mu dokazao da on to može – stavio je utege od 500 funti na šipku za dizanje i rekao Vasilyju da su na njoj utezi od 495 funti. Misleći da podiže samo 495 funti, Vasily je podigao šipku s utezima od 500 funti s lakoćom. Kad je Vasilyju rečeno da je zapravo podigao 500 funti, to je promijenilo njegovo uvjerenje i mogao je utege iste težine podignuti i na natjecanju.
Na sličan način, svatko od nas ima osobni “limit” ili “plafon” koji smo sami sebi postavili i uvjerenja što je za nas (ne)moguće. Bez obzira na to koji cilj želimo postići, važno je da poradimo na svojim uvjerenjima i zapitamo se smatramo li uistinu da je nešto za nas moguće i koliko vremena, novaca i truda vjerujemo da nam je potrebno da bismo to postigli. Također je važno da se zapitamo vjerujemo li doista da zaslužujemo uspjeh koji želimo postići? Koliko je limit (plafon) prihoda i uspjeha koji smo sami sebi “odredili” i kolika je vrijednost koju mi određujemo za sebe?
Znanstvena istraživanja pokazala su da je za uspješno postizanje ciljeva sâm proces postavljanja ciljeva vrlo važan faktor. Dr. Gail Matthews, profesorica na Dominikanskom Sveučilištu u Kaliforniji (SAD), u svojoj studiji o postavljanju ciljeva, otkrila je da ljudi koji zapišu svoje ciljeve imaju 42 % veću vjerojatnost postići ih. Postavljanje ciljeva povezano je s većom motivacijom, samouvjerenošću i autonomijom (Locke & Latham, 2006).
Sâm čin postavljanja cilja potiče lučenje neurotransmitera dopamina, koji nas motivira na to da poduzmemo produktivnu akciju kako bismo taj cilj postigli. U studiji objavljenoj u publikaciji Nature zabilježeno je da se razina dopamina poveća ne samo kad postavljamo cilj već i kad smo blizu postizanja našeg cilja. Što je veća nagrada koju ćemo dobiti postizanjem našeg cilja, veća je razina dopamina koja se luči. Druga studija pokazala je da su ispitanici koji su imali jako ambiciozne ciljeve imali bolji performans i bolje rezultate u radu nego ispitanici koji nisu imali ciljeve, ili koji su imali ciljeve koje je bilo lakše postići (Locke, 1996). Dakle, ako želite biti uspješniji i motiviraniji, postavite si velike i ambiciozne ciljeve.
Studija objavljena u Journal of Experimental Psychology pokazala je da ako su postavljeni ciljevi asocirani s jakim emocijama (recimo ako je subjekt jako motiviran da uspije), to uzrokuje da ispitanici percipiraju prepreke i izazove u procesu postizanja cilja manjim.
Važno je da se zapitate zašto želite postići cilj koji želite postići? Koji je krajnji rezultat tog uspjeha, kako će postizanje tog cilja pozitivno utjecati na kvalitetu vašeg života i je li to nešto što vi doista želite, ili to želite zato da biste kompenzirali osjećaj nedovoljne vlastite vrijednosti, ili ispunili nečija tuda očekivanja? Imajte na umu da ako vaš cilj nije kongruentan s vašim osobnim vrijednostima i autentičnim željama, čak i ako postignete sve što želite, na kraju se nećete osjećati ispunjeni.
Vjerojatno ste čuli frazu da “privlačite ono na što se fokusirate”. Dio našeg mozga, RAS (Retikularno-aktivacijski sustav) zadužen je za filtriranje senzornih informacija iz našeg okruženja. Procjenjuje se da preko naših pet osjetila svake sekunde podsvjesno primamo 11 milijuna bita informacija, koje naš RAS filtrira budući da naš svjestan um može obraditi do 126 bita u sekundi. RAS filtrira informacije koje smatra da su bitne za nas, a relevantnost primljenih informacija ocjenjuje se na osnovi toga na što se svjesno odlučujemo fokusirati. Fokusiranje na naše ciljeve (postavljanje ciljeva, pisanje plana akcije za njihovo ispunjenje, kreiranje ploče vizija, vizualiziranje onoga što želimo postići…) pomaže nam održati fokus na našim ciljevima, što nam na pomaže da počnemo primjećivati potencijalne prilike, resurse, informacije i ljude koji nam mogu pomoći u ostvarenju našeg cilja.
Naše okruženje (ljudi s kojima provodimo vrijeme, sadržaji i informacije koje konzumiramo, prostor u kojem živimo i boravimo…) podsvjesno utječe na nas i naš mindset. Ako želite izgraditi mindset za uspjeh, provodite vrijeme s ljudima koji su uspješni u onoj sferi života u kojima vi želite biti. Puno je lakše zdravije jesti u društvu ljudi koji se zdravo hrane, više se kretati u društvu ljudi koji vole biti fizički aktivni i provoditi vrijeme u prirodi te doći do dobrih poslovnih i profesionalnih ideja u društvu uspješnih ljudi i poduzetnika.
Razmislite o tome s kakvim ljudima (ne) biste trebali provoditi više vremena da biste izgradili mindset za uspjeh te se svjesno izlažite informacijama na temu uspjeha (knjige, magazini, članci, podcasti, inspirativni filmovi…). Također razmislite o tome kako možete preurediti svoj životni i radni prostor kako biste si kreirali okruženje koje pozitivno utječe na vaš mindset (primjerice, postavljanje motivacijskih citata na zid ili na vaš radni stol, planer koji ćete držati na radnom stolu, ploča vizija, dekor koji vas asocira na uspjeh – poput magazina o uspjehu, autobiografija uspješnih ljudi, knjiga o biznisu i sl., kutak u domu koji ćete urediti za rad, meditaciju, vježbanje, kreativni rad ili pisanje).
Statistike Američkog Društva za Trening i Razvoj pokazale su da se vjerojatnost postizanja cilja poveća s 50 % na 95 % kad osoba ima coacha ili mentora koji će je bodriti i pomoći joj da pretvori svoj cilj/ideju u stvarnost, a rezultati psihološke studije koju je proveo dr. Anthony Grant, direktor Coaching Psychology Unit na Školi Za Psihologiju na Sveučilištu Sydney, pokazali su da “rad s life coachem može pomoći osobi ne samo postići ciljeve nego i povećati sveopću dobrobit te smanjiti stres i anksioznost”. Da biste (znatno) uvećali svoje šanse za uspjeh, potražite mentora, stručnjaka ili coacha koji vam može pomoći da svoje ciljeve ostvarite brže.