Kako biti podrška i razgovarati s djecom nakon tragičnog događaja
Tragedija u OŠ Prečko duboko je potresla cijelu zemlju, a ponajviše roditelje čija će se djeca u siječnju vratiti u školske klupe. Budući da je ovo...
O ovoj bitnoj temi porazgovarali smo s dr. med. Lanom Leko, specijalisticom ginekologije i opstetricije iz Poliklinike Pintarić
Kad je u pitanju zdravlje, informacije nikad nisu suvišne. Bez obzira na to o kakvoj dijagnozi se radilo, nijednoj ženi nije svejedno i nimalo lako. Jedan od problema svakako su i miomi – dobroćudni tumori maternice koji predstavljaju najčešće zdjelične tumore kod žena. Još uvijek se ne zna zbog čega točno nastaju, međutim, zna se da je njihov rast podložan estrogenu i drugim ženskim spolnim hormonima.
O tome što su točno miomi, koji čimbenici povećavaju rizik za nastanak mioma na maternici, o najčešćim simptomima i liječenju porazgovarali smo sa stručnjakinjom dr. med. Lanom Leko, specijalisticom ginekologije i opstetricije iz Poliklinike Pintarić.
Dr.med. Lana Leko, specijalist ginekologije i opstetricije iz Poliklinike Pintarić
Leiomiomi su dobroćudni tumori maternice te predstavljaju najčešće zdjelične tumore kod žena. Građeni su od glatkih mišićnih stanica i fibroblasta koji se nalaze u mišićnom sloju maternice – miometriju. Ovisno gdje se u maternici nalaze dijele se na submukozne, intramuralne, subserozne i neke još druge specifične vrste mioma; tipa na peteljci ili cervikalni. Mogu jako varirati u svojoj veličini – od veličine graška do veličine ljudske šake, a i puno veći, te može nastati jedan zasebni, kao i puno njih unutar jedne maternice.
Zbog čega nastaju miomi i kad se javljaju?
Zbog čega nastaju miomi još se ne zna, ali znamo da je rast mioma podložan ženskim spolnim hormonima, pogotovo estrogenu. Iz tog razloga najveća pojavnost mioma je u reproduktivnim godinama života žene, a oni se najčešće smanjuju, to jest prestaju rasti u menopauzi.
Rana menarha (prva menstruacija u životu), i to prije desete godine života, povećava šansu za nastanak mioma s obzirom na dulju životnu izloženost reproduktivnim hormonima. Iz istog razloga paritet (broj trudnoća u životu žene) smanjuje rizik za nastanak mioma budući da tada ne dolazi do hormonalnih promjena u vidu menstruacijskog ciklusa.
Neka istraživanja ukazuju na to i da prehrana može utjecati na miome. Velika količina crvenog mesa u prehrani povećava rizik od nastanka mioma za razliku od prehrane bogate zelenim povrćem i voćem. Ovi su dokazi objašnjeni većom količinom hormona u crvenom mesu nego u povrću što pogodno utječe na rast mioma. Treći važan faktor kod mioma je obiteljsko nasljeđe, odnosno genetika. Ne zna se još točno koji geni su određeni za nastanak mioma i kojim putem se oni nasljeđuju, no definitivno je dokazana veća pojavnost mioma kod žena čije majke i sestre imaju miome.
Simptomi mioma ovise o njegovom položaju i veličini.
Pročitajte: Stručni savjeti ginekologa: Zašto dolazi do neplodnosti i kako je liječiti?
Najčešći simptomi su pritisak u zdjelici i nepravilno krvarenje. To su simptomi zbog kojih se pacijentice najčešće javljaju ginekologu. Pritisak i bol u donjem dijelu trbuha i zdjelici nastaje zbog samog rasta mioma koji pritišće zdjelicu baš poput rasta maternice u trudnoći. Miomi mogu narasti čak do veličine poput dječje glavice. Jednako tako oni svojim rastom mogu pritisnuti i okolne organe, kao primjerice mokraćni mjehur i debelo crijevo, te posljedično dovesti do simptoma povezanih s urinarnim ili probavnim traktom. Nepravilno menstrualno krvarenje najčešće je produljeno i obilno, a može dovesti i do posljedične anemije i potrebe pacijentice za nadomjestkom željeza.
Druga skupina simptoma uzrokovanih miomima su reproduktivni problemi, to jest problemi s ostvarenjem trudnoće. Miomi koji deformiraju šupljinu maternice (kavum) uzrokuju reprodukcijske probleme. To su najčešće submukozni miomi. S obzirom na to da deformiraju šupljinu maternice u koju se mora implantirati plod, uzrokuju ili neplodnost ili pobačaje u ranoj fazi trudnoće. Ako ipak dođe do trudnoće u kasnijoj fazi mogu uzrokovati malprezentaciiju ploda, zastoj u rastu ploda, abrupciju posteljice ili prijevremeni porod.
Dijagnoza i liječenje
Miomi se dijagnosticiraju ginekološkim pregledom (palpacijom) i ultrazvukom. Liječenje je najčešće kirurško. Nije potrebno operirati sve miome te se oni često prate. Ovisno o simptomima koje uzrokuju, godinama pacijentice, veličini samog mioma i želji pacijentice za daljnjom reprodukcijom, odlučuje se je li potrebna operacija i kojom kirurškom tehnikom.
Kako žena može najlakše prepoznati miome?
Pritisak i bol u zdjelici, nepravilno menstruacijsko krvarenje i problemi s ostvarivanjem trudnoće razlozi su zbog kojih se morate odmah javiti ginekologu kako bi se ultrazvučnom dijagnostikom isključila ilii dokazala prisutnost mioma. Također su bitni i redoviti ginekološki preventivni pregledi kada se osim PAPA testa radi i ultrazvučni pregled. Time možemo asimptomatske miome otkriti na vrijeme i pratiti njihov rast, veličinu i položaj.
Pročitajte: Velika većina žena ignorira rani simptom raka jajnika, naučite ga prepoznati
Foto: FancyTapis iStock/Getty Images Plus via Getty Images