Spavate li dovoljno ili griješite u vremenu odmora?

Oko trećina ljudi na svijetu ima probleme s nesanicom ili nedovoljnom kvalitetom sna. Iako je buđenje usred noći neugodno za većinu ljudi koji ga doživljavaju, postoje dokazi iz ljudske povijesti kako je nekoć period buđenja između dva odvojena ciklusa spavanja bila norma i nešto sasvim uobičajeno.

Kroz povijest postoje brojni zapisi o tzv. segmentiranom spavanju – od medicinskih tekstova do sudskih zapisa i dnevnika zapadne kulture do navika u afričkim te južnoameričkim plemenima, sa čestim referencama na “prvo” i “drugo” spavanje.

Evolucija sna

Charles Dickens 1840. u svom je djelu Barnaby Rudge napisao: ‘Znao je ovo, čak i nakon straha koji ga je pratio od prvog spavanja…’. Antropolozi su pronašli dokaze kako se tijekom predindustrijske ere u Europi tzv. bi-modalnom (spavanje u dva odvojena ciklusa) smatralo pravilom. Vrijeme za san tada se nije određivalo po dobu dana, već po tome je li bilo poslova koji se trebaju napraviti, kako piše Big Think. 

Povjesničar Roger Ekirch opisao je kako bi ljudi išli na počinak sat do dva nakon zalaska sunca, probudili bi se nekoliko sati kasnije te bi bili budni sat-dva, a potom bi ponovno išli spavati do zore. U razdoblju između sna, ljudi bi se opuštali, razgovarali ili seksali. Neki bi se upuštali u aktivnosti poput šivanja, cijepanja drva ili čitanja – oslanjajući se na svjetlost uljanih lampi. Ono što je zanimljivo, nema povijesnih zapisa o tome kako su ljudi kroz ta dva podijeljena ciklusa sna imali problema s nesanicom.

Biološki temelji

Manje dramatični oblici bifaznog sna postoje i u današnjem društvu, primjerice u kulturama gdje je obavezna “popodnevna siesta”. Naš se unutarnji sat lako prilagođava takvom rasporedu te smanjuje osjećaj budnosti u popodnevnim satima ranog poslijepodneva.

U ranim 1900-ima, psihijatar Thomas Wehr proveo je laboratorijski eksperiment u kojem je grupu ljudi izložio kratkom fotoperiodu, odnosno – ostavljao ih je u mraku 14 sati svakog dana umjesto tipičnih osam – punih mjesec dana.  Bilo je potrebno neko vrijeme da im se san regulira, no krajem trećeg tjedna javio se dobro poznati obrazac spavanja u dva odvojena ciklusa. Prvo su spavali oko četiri sata, potom bi se probudili i bili budni od jednog do tri sata, a potom bi ponovno zaspali na oko četiri sata. To je uzeo kao potvrdu da je čovjek biološki predodređen na takvu vrstu spavanja.

Prednosti i mane

Današnje društvo nam ne dopušta takvu vrstu fleksibilnosti. Općenito se misli kako je neprekidnih sedam do devet sati sna najbolje za odmor i regeneraciju organizma – no očigledno je kako takav sustav ne odgovara svima.

Kada ne spavamo dovoljno, to negativno utječe na svaki dio tijela, na naš fizički izgled i zdravlje općenito. U današnje vrijeme teško je imati dovoljno vremena za san, a posljedice neispavanosti dolaze na naplatu kasnije – kroz smanjeni imunitet, povećane razine stresa, sklonost debljanju… Kako biste provjerili spavate li dovoljno, potrebno je napraviti jednostavan test. Sve što vam treba su žlica i pladanj, a test je najbolje izvesti poslijepodne, nakon posla i nakon obroka.

Testom utvrdite spavate li dovoljno

Kako biste provjerili spavate li dovoljno, potrebno je napraviti jednostavan test. Sve što vam treba su žlica i pladanj, a test je najbolje izvesti poslijepodne, nakon posla i nakon obroka. Legnite na krevet i pogledajte na sat da biste utvrdili kad ste točno legli.

Namjestite se udobno i pripremite atmosferu koja vam je najpogodnija za zaspati – bilo da trebate zamračiti prozore, upaliti TV ili pustiti laganu glazbu ili pak ugasiti sve, što god vam odgovara. Žlicu postavite u ruku, a ruku pak pustite da pada preko stranice kreveta ili kauča. Ispod ruke neka vam bude pripremljeni pladanj. Kad zaspite, zvuk padanja žlice trebao bi vas probuditi.

IZVOR: 24SATA.HR