“No buy 2025.” daleko je najbolji viralni izazov dosad
Nakon što smo godinama na društvenim mrežama svjedočili sadržaju poput golemih haulova s desecima pomodnih odjevnih komada, viralnim kozmetičkim pr...
Godina je 2019. i čovječanstvo živi u razdoblju najvišeg stupnja tehničke reprodukcije umjetničkog djela. Zapravo, tehnička reprodukcija o kakvoj je 1936. pisao Walter Benjamin ustupila je mjesto virtualnoj reprodukciji, što je dovelo do lakše dostupnosti širokim masama. No istovremeno je, prema sudu nekih skupina u društvu, oduzeto puno od autentičnosti originala, njegove prisutnosti u prostoru i vremenu i jedinstvenosti postojanja na mjestu na kojem se nalazi. Benjamin je smatrao da se time dokida aura, jedinstveni prikaz daljine ma koliko ona bila blizu.
Na jednak su način, uz argument gubitka „onog mitskog, čarobnog i neopisivog“, protiv pojave elektroničke knjige ustali ljubitelji njezine tiskane inačice. Nakladnička se industrija, možda, u nekim segmentima i okreće elektroničkoj knjizi, no čitatelji ostaju odani prekrasnim, tiskanim primjercima čiju težinu mogu osjetiti u rukama i čije stranice već svojim mirisom i bojama stvaraju posebnu priču. Mora li to značiti da se u jednoj knjizi, u jednom primjerku, ne može spojiti najbolje od obaju svjetova?
Često razgovaramo o rušenju opreke između tiskanih i elektroničkih knjiga, a sad smo, čini se, zakoračili u rješenje. NFC ili komunikacija bliskog polja u svijetu je, pa i Hrvatskoj, već dug niz godina poznata tehnologija čijom bi primjenom svakodnevica prosječnog korisnika trebala biti znatno olakšana. Kao što je slučaj sa svim novinama, i korisnost postojanja i korištenja NFC-a često otvara rasprave i budi kontroverze, no njegova je primjena, i na mjestima gdje je zaživjela, trenutačno usmjerena na nešto profanije sfere života; beskontaktno plaćanje namirnica, korištenje beskontaktnih kartica u javnom prijevozu, a mogu se naći i u sve popularnijim fitness narukvicama. Ali u knjigama?
Zašto tiskani primjerak ne bi stajao oplemenjen dodatnim, digitalnim sadržajima? Knjige su, uostalom, oduvijek služile kao portali u druge svjetove, a čitatelji su poznati kao oni koji, za trajanja jednog, prožive tisuće života. Iskustvo prolaska kroz svjetove i brzog prelaska granica sad je, uz pomoć NFC tehnologije, po prvi put u svijetu podignuto na višu razinu, a za to je zaslužna mala zagrebačka nakladnička kuća Mitopeja. Pojavivši se, prije nešto manje od dvije godine na u tom trenutku uzdrmanom hrvatskom tržištu knjige, idejni pokretač projekta Vladimir Cvetković Sever i njegov tim čitateljskoj su publici ponudili dotad nepoznato iskustvo uživanja u vrhunski opremljenim, luksuznim izdanjima djela ponajboljih pisaca po, za hrvatsko tržište prosječnim cijenama knjiga.
Nakon što su već jednom proširili čitateljske vidike i dokazali da je važno i dobro uživati u estetici teksta koliko i u estetici knjige kao predmeta, Mitopejini vizionari odlaze korak dalje i uoči ljeta 2019. čitatelje, vodeći ih na putovanje u slavnu vikinšku prošlost uz Crvenog Orma, pustolovni klasik švedskog pisca Fransa G. Bengtssona, okreću prema budućnosti. Na predlistu te, crnom kožom presvučene i daškom crvene razigrane, knjige nalazi se sitan čip koji, postavi li se iznad njega mobitel ili kakav drugi uređaj s ugrađenim NFC-om, čitatelja vodi na internetsku stranicu s biografijom autora, što je samo po sebi proširenje čitateljskog iskustva budući da luksuzna izdanja Mitopejinih naslova istu ne sadrže.
No iz Mitopeje najavljuju kako će na oplemenjivanju čitateljskog iskustva nastaviti raditi i dalje jer time će, sigurni su, unaprijediti tiskanu knjigu, a čitatelji će digitalni sadržaj prepoznati kao dodanu vrijednost i u njoj sa zadovoljstvom uživati jer, naposljetku, knjiga je, prije svega, prenositelj piščeve poruke. I svaki način njezina bržeg ili lakšeg prenošenja, kao i mogućnost proširenja, hvalevrijedan ključ za otvaranje novih svjetova.