Tri zablude o ljetnoj njezi kože u koje možete odmah prestati vjerovati

Kad pričamo o ljetnoj njezi i zaštiti kože, savladali smo osnove: opekline su loše, a sredstva za zaštitu od sunca su dobra. Međutim, ponekad se znamo naći u sivoj zoni, kad nismo sigurni postupamo li ispravno ili duboko vjerujemo u još jednu zabludu o ljepoti. Kako više ne bi bilo zabune, raskrinkali smo neke od uobičajenih ljetnih mitova!

Krema za sunčanje ne treba mi u zatvorenom, kad je oblačno, kad sam u hladu…

Kompaktne fluorescentne žarulje emitiraju dovoljno UVA zračenja (onih koje se povezuju sa starenjem) da mogu uzrokovati oštećenja stanica kože. UVA zrake mogu prodrijeti i kroz staklo i kroz oblake. Oko 50 posto sunčeva zračenja može proći kroz fasadni prozor, 60 posto kroz automobilski prozor, a oko 70 posto kroz oblake.

Ni suncobran ne pruža dovoljno učinkovitu zaštitu. Istraživanje objavljeno u medicinskom časopisu JAMA Dermatology je pokazalo da je 78 posto ljudi koji su 3,5 sata, bez zaštite, sjedili pod suncobranom dobilo opekline.

Kako biste bili sigurni da ste dobro zaštitili svoju kožu, kreme za sunčanje potrebno je uvesti u svakodnevni jutarnji ritual njege kože, bez obzira na to idete li na posao, u šetnju gradom ili na plažu.

Što veći zaštitni faktor, veća zaštita od UV zračenja

Da bismo bili što bolje zaštićeni, posežemo za sa što većim zaštitnim faktorom jer što je veći SPF, sigurniji smo od štetnog UV zračenja. Međutim, nije tako jednostavno. Dok krema za sunčanje SPF 15 blokira oko 93 posto UVB zraka, SPF 30 ne blokira dvostruko više, već tek 97 posto, a SPF 50 postiže zanemarivo veću zaštitu – od 98 posto.

Isti ti faktori uglavnom ne pružaju jednako učinkovitu zaštitu od UVA zraka. Naime, oznaka SPF uglavnom se odnosi na zaštitu od UVB zračenja. Da biste bili sigurni da odabrani proizvod pruža cjelovitu zaštitu, na ambalaži mora biti oznaka UVA u krugu. Taj simbol znači da minimalni zaštitni faktor od UVA zračenja iznosi barem trećinu zaštite od UVB zračenja.

Najvažnije je da odabranu kremu za sunčanje pravilno nanesete i redovito obnavljate.

Kreme s retinolom nije dobro koristiti ljeti

Koža može biti osjetljivija na sunčeve zrake kada koristimo retinol (blagi derivat vitamina A), a to ponajviše ovisi o koncentraciji koju koristite i koliko je vaša koža navikla na taj proizvod. Dok se koža privikava na kreme s retinolom prolazit će fazu u kojoj nove stanice kože još nisu formirale svoj zaštitni gornji sloj.

Koža tada može biti crvena i suha, a može svrbjeti i peckati – u tom je periodu najosjetljivija na sunčeve zrake i tada ju je potrebno zaštiti vrlo visokim zaštitnim faktorom i nije se poželjno sunčati. Ali ako ste prošli tu “početničku” fazu i vaša koža dobro prihvaća sastojak, nema razloga zašto kremu s retinolom ne biste koristili i za vrijeme toplijih mjeseci, najbolje tijekom noći.

Pročitajte: ZF kreme za sunčanje su kancerogene – mit ili istina?

Foto: Pexels/Mikhail Nilov