6 mitova o zdravom kuhanju koje trebate zaboraviti

Informacije su nam dostupnije nego ikad prije te praktički sve možemo pronaći na internetu i dobiti traženu informaciju u manje od pet minuta. Međutim, ono što je zamka je to što nije svaka informacija točna. Neke su zastarjele ili potječu iz starih, a već opovrgnutih istraživanja, neke su krivo prenesene, a neke su odraz nečijeg mišljenja što ne mora imati veze sa znanošću. Pojavili su se i brojni autoriteti u raznim područjima, a ponekad se čine kako pričaju istinu. Posebice je tema prehrane sklizak teren za takve situacije.

Donosimo nekoliko dezinformacija, odnosno mitova koji trebaju postati stvar prošlosti, a vi opušteniji kad je u pitanju prehrana. 

Mitovi o zdravoj prehrani i kuhanju koji ne vrijede

1. Za zdravlje isključivo pirjajte na vodi 

Nema potrebe izbjegavati ulje ili mast na kojoj želite dinstati povrće, meso, peći ribu ili napraviti kajganu. Naravno da na tavu ili u lonac nećete staviti hladno prešano bučino ulje, ali većina drugih izvora masti je sasvim pogodna za pečenje i pirjanje. Ono na što trebate pripaziti jest sama količina budući da su masti makronutrijent s najviše kalorija. Držite se od jedne čajne do jušne žlice.

Pročitajte: 5 zdravih obroka iz jedne tave gotovih za 20 minuta

Za pirjanje možete koristiti svinjsku mast i kokosovo ulje, ali imajte na umu da sadrže više zasićenih masnoća. Maslinovo ulje sasvim je pogodno za pirjanje, a jedno je od najzdravijih ulja. Masti su esencijalan makronutrijent važan za hormone, ali isto tako i za vitamine topive u masti. Stoga, ako želite bolju apsorpciju beta-karotena, odnosno vitamina A iz mrkve, pirjajte ju na ulju ili masti. Dodatno, masti pridonose prijenosu aroma stoga su nam takvi obroci i ukusniji. 

2. Ne dosoljavajte hranu 

Jodirana sol preventivno djeluje na bolest koju smo upravo tome odavno zaboravili, a to je guša, odnosno kada tkivo štitnjače naotiče kako bi uhvatilo što više joda u slučaju njegova nedostatka. Problematični dio soli jest natrij koji se povezuje s visokim krvnim tlakom. Ako pretežito jedete cjelovite namirnice, odnosno hranu u koju nije naknadno dodana sol, naravno da ćete dodati malo soli u svoje kuhano ili pečeno jelo. Kao i kod masti, važno je pripaziti na količinu. Imajte na umu da ste, ako koristite gotove mješavine začine, već dosolili hranu na takav način. Najbolje je koristiti običnu sol u kombinaciji s čistim začinima. 

3. Voće sadrži previše šećera 

Prema piramidi pravilne prehrane trebali bismo pojesti barem dva komada različitog voća dnevno kako bi osigurali važne vitamine, vlakna i antioksidanse. Uopće je pogrešno govoriti o šećeru u voću dok se i dalje ne možemo zaustaviti na jednom redu čokolade ili svakodnevnim odlascima u pekarnicu. Prije svega, ovisno o vrsti, voće je bogato vodom i vlaknima. Primjerice, lubenica je slatka, ali oko 90 posto lubenice je voda. Voće nije puno šećera, a više ga sadrži, primjerice, grožđe. Ako govorimo o suhom voću, naravno da sadrži puno više šećera jer je dehidrirano, nema vode, ali suho voće prošlo je već određeni proces obrade. Voćni šećer fruktoza neće izazvati toliko nagao skok razine glukoze u krvi ako jedemo cijelo voće. Pojedine vrste voća poput jagoda i jabuka dobre su za naše desni i prirodno izbjeljuju zube. Znamo da se dodani šećer povezuje s karijesom, ali zahvaljujući cjelokupnom sastavu voća, to nije slučaj. 

4. Samo svježe povrće i voće je najzdravije 

Zapravo, ova dezinformacija može vas koštati da jedete manje raznolikog povrća od preporučenog. Postoje vitamini koji su osjetljivi na svjetlost, fluktuaciju temperature i stajanje. Po tom pitanju to se posebno odnosi na esencijalan vitamin C, koji trebamo unositi svaki dan. Svježe voće i povrće je na sobnoj temperaturi, izloženo svjetlu i stoji na policama. Svakako da trebamo jesti svježe voće i povrće, ali u slučaju nedostatka vremena za pripremu ili tijekom zimskih mjeseci slobodno kupite i smrznuto povrće i voće. Naime, smrznuto povrće i voće smrzava se odmah nakon berbe, zaštićeno je od utjecaja temperature i svjetla pa tako neki vitamini mogu biti očuvaniji. Osim toga, potrošit ćete cijeli paket smrznutog povrća i voća, dokle kod svježeg bacate peteljke i listove. Smrznuto voće koje niste potrošili vratit ćete u zamrzivač, dok će se svježe pokvariti. Dakle, uz svježe, uključite i smrznuto povrće i voće, ali držite se što jednostavnijeg sastava. Primjerice, neko smrznuto povrće dolazi već kao začinjeno s dodanim zasićenim palminim uljem. 

5. Trebamo jesti isključivo integralne namirnice

Nema potrebe kupovati sve namirnice u integralnim verzijama, dovoljno je unijeti barem 50 posto ukupnog unosa ugljikohidrata iz cjelovitih izvora. To znači da ćete uključiti kvinoju, čiste zobene i pirove pahuljice, heljdu i naravno, mahunarke poput leće, graška, slanutka, graha, boba. Što se tiče riže i tjestenine, ako vam se jedu u običnoj bijeloj verziji, slobodno. Dokle god unosite spomenute cjelovite žitarice i mahunarke, možete uživati u običnoj bijeloj tjestenini. Svakako da integralne verzije sadrže ponešto više vlakana, ali dovoljan unos povrća uz glavne obroke osigurat će već vlakna. 

6. Zdrava prehrana je skupa i zahtjeva puno vremena

Ovo je jedan od najčešćih razloga zašto netko ima otpor prema trajnoj promjeni prehrambenih navika. Doista, ni jedno ni drugo nije točno. Jesti moramo svakako, a hoćemo li novac uložiti u kvalitetne namirnice ili ne, odluka je na nama, no nezdrava dugoročna prehrana stajat će nas više od novca.

Što se tiče vremena, zapravo uravnoteženi obroci mogu biti gotovi u rasponu od dvije minute do pola sata. Bilo kakvo dugo nakuhavanje ili pečenje ostavite za vikende. Ako ne stignete skuhati grah, koristite onaj iz konzerve. I ne, nema milijun sastojaka, na poleđini ćete vidjeti grah, sol i vodu. Konzerve graha nisu skupe, a isprani grah dodajte naglo pečenoj piletini ili narezanim kockicama tofua, ubacite opranu salatu koja se često prodaje već narezana, dodajte žličicu maslinovog ulja i sjemenki lana, malo papra i soli te je vaš uravnotežen obrok gotov.

Drugo, zdrava prehrana, ovisno o namirnicama, može biti i jeftinija. Primjer toga su obične zobene pahuljice od pola kile čija se cijena kreće oko jednog eura, dok ćete tek oko 350 grama visokoprerađenih i zašećerenih žitarica platiti i dvostruko skuplje. Nadalje, tvrdi i topljeni sirevi u redu su za povremenu konzumaciju, no posni ili zrnati sir od pola kile je cjenovno jednak ili jeftiniji, a nudi puno manje kalorija i zasićenih masti, te veći volumen. Maslinovo ulje jest možda u početku skuplje, ali s obzirom na to koliko ga trebamo dodati u jela, trajat će dulje. 

Pročitajte: “Mitovi o zdravlju i prehrani u koje trebate prestati vjerovati”

Foto: Pexels