Mnogo sitnih stresova pogubnije je od velikih nesreća!

»Pokušaj što lakše podnijeti ono što je neminovno« rekao je tamničar Sokratu. I pružio mu čašu s otrovom. Izrečen 399 godina prije nove ere, tamničarov savjet i danas bi mnogima možda pomogao donijeti duševni mir, no složenost čovjekove psihe ne dozvoljava nažalost tek tako ovu vrstu racionalizacije.

Psiholog Richard Lazarus s Kalifornijskog sveučilišta smatra da neprekidno suočavanje sa stotinama sitnih udaraca sudbine mnogo više narušavaju naše fizičko i psihičko zdravlje nego velike tragedije. Stoga, smatra on, mnogi ljudi danas gotovo panično tragaju za nekom vrstom unutrašnjeg mira, ali samo rijetki ga i nalaze. „Uostalom, samo su rijetki, poput Krista ili Mojsija, uspeli dosegnuti trajno stanje dubokog mira”, podsjeća Lazarus.

A indijski pisac i pjesnik Sushant Kalidasu, slijedom izravne inspiracije filozofijom joge, u jednom svom djelu jednostavno konstatira: „Jučer je samo san, a sutra tek slutnja.“

Jogiji su razvili složenu dimenziju znanosti o duševnom miru, koja se temelji na religiji i filozofiji, ali i na posve jednostavnim savjetima za sretan život, pravilima ophođenja s bližnjima, te zakonitostima zdravog života, prehrane kao i svakodnevnog vježbanja i meditiranja. Kalidaseova misao odraz je temeljnog jogijskog savjetima da živjeti treba danas, jer je jedino sadašnjost izvjesna i potpuno naša. Prošlost je bespovratno nestala, a sutra je apsolutno neizvjesno. No upozoravaju da sve što za svoje tijelo ili duh propustite učiniti danas, nikad više nećete moći popraviti. Svakodnevno vježbanje, osim što donosi zdravlje i vitalnost, osjetno pridonosi općem osjećaju sreće i mira i to je jedna od tajni globalne popularnosti joge danas.

mag.iur. Vlatko Mišković
mag.kin. Dario Mišković
Medical Yoga Centar Zagreb
izvor: www.mcorner.net