MOZARTOVE NOTE uspješne su u smanjenju stresa, dok Brahmsove olakšavaju astmu

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

Slušanje određenih kompozicija spušta razinu kortizola, hormona stresa, a potiče i lučenje hormona sreće, endorfina. Omiljena glazba proširuje krvne žile kao i smijeh. Kada slijedeći put osjetite glavobolju, prije nego što popijete tabletu, pokušajte riješiti problem nekom Verdijevom skladbom. Terapija glazbom pokazala se kao iznimno djelotvorna i kod raznih drugih bolesti.

Tako, recimo, djela Baha i Vivaldija mogu regulirati visok krvni tlak, Vivaldijeva glazba godi pacijentima koji boluju od epilepsije, Glinka se preporučuje oboljelima od šećerne bolesti, Brahmsa bi trebali slušati oni koji imaju problema s astmom, dok nesanicu uklanja glazba Mozarta, Bacha ili Beethovena. Djela Antonina Dvořáka preporučuju se osobama koje imaju nizak krvni tlak, dok Mozartova djela daju odlične rezultate u liječenju muškaraca s erektilnom disfunkcijom.

Brojna istraživanja potvrđuju da i naše srce voli glazbu. To ne znači da će dnevne doze Beethovena očistiti arterije ili popraviti srčani zalistak, ali glazba može olakšati oporavak nakon operacije na srcu, infarkta ili moždanog udara, osloboditi nas od stresa, kao i pomoći u liječenju depresije.

Da bi terapija glazbom bila djelotvorna, važno je odrediti žanr za svakog pacijenta i definirati tonalitet skladbe, kao i tempo. Na taj način se za svakoga bolesnika dobiva algoritam na osnovi kojega se biraju skladbe. Ovakav metodološki pristup ispitan je na 740 bolesnika sa srčanim udarom, koji su prethodno imali operaciju srca, a zatim i kod bolesnika sa povišenim krvnim tlakom. Nakon devet godina istraživanja, rezultati su pokazali da su bolesnici koji su slušali glazbu, u odnosu na kontrolnu grupu bolesnika koji nisu slušali glazbu, značajno snizili krvni tlak i broj otkucaja srca, puno su rjeđe dobivali ponovni srčani udar i bili kandidati za novu operaciju na srcu. Samim time su i rjeđe prijevremeno umirali.