Može li dojenje uistinu utjecati na kasnije funkcije učenja kod djece?

Istraživanje koje je provelo Sveučilište u Glasgowu, objavljeno u časopisu Plos Medicine, proučavalo je podatke o 190 000 djece. Svrha je bila bolje shvatiti kakav utjecaj na kasniji razvoj djeteta ima prehrana u najranijoj životnoj dobi.

Rezultati su pokazali da dojenje majčinim mlijekom u prvih nekoliko tjedana života kasnije smanjuje rizik od razvoja posebnih obrazovnih potreba u djece.

Istraživanje i usporedba dojene i djece koja su koristila adaptirano mlijeko

Istraživači su proučavali zdravstvene i obrazovne podatke o 191 745 djece rođene u Škotskoj od 2004. godine nadalje. U istraživanje su uključili i podatke o tomu tko je od djece pohađao specijalne obrazovne ustanove između 2009. i 2013. godine.

Među sudionicima studije 66,2 posto djece hranjeno je adaptiranim mlijekom, 25,3 posto ih je bilo dojeno, a samo u 8,5 posto slučajeva kombinirano je dojenje s prehranom adaptiranim mlijekom u prvih šest do osam tjedana.

Sveukupno je 12,1 posto djece obuhvaćene studijom kasnije imalo posebne obrazovne potrebe. Znanstvenici su usporedili način prehrane dojenčadi i rizik od pojave posebnih obrazovnih potreba kasnije u životu.

Pokazalo se da postoji za deset posto manji rizik od razvoja posebnih obrazovnih potreba kasnije u životu u dojene djece i djece kod koje su u najranijoj dobi kombinirani dojenje i prehrana adaptiranim mlijekom u odnosu na djecu hranjenu adaptiranim mlijekom.

Djeca koja su bila isključivo dojena bila su i manje sklona emocionalnim ili poteškoćama u razvoju (oko 20 posto) i ostalim zdravstvenim poteškoćama (oko 25 posto).

Kod djece s posebnim obrazovnim potrebama uočena je u prosjeku niža razina obrazovanja, veća stopa izostanaka s nastave i isključenja iz škole. Sve to dodatno je utjecalo na njihovo fizičko i mentalno zdravlje i dobrobit, kako piše nypost.com.

Pročitajte: Tri jednostavna načina kako izgubiti masne naslage na trbuhu

Loša poruka koja se šalje majkama

Dr. Michael Fleming sa Sveučilišta u Glasgowu koji je vodio studiju rekao je: “Znamo da mnoge žene imaju problema kad je u pitanju dojenje tijekom preporučenih prvih šest mjeseci života djeteta, no naše istraživanje upućuje na to da način prehrane dojenčeta može utjecati na razvoj djeteta u kasnijoj dobi.”

Komentirajući studiju, dr. Danya Glaser, gostujuća profesorica na UCL-u smatra: “Korelacija nije uzročno posljedična. Uz izostanak dojenja postoje i ostali čimbenici povezani s kasnijim posebnim edukacijskim potrebama djeteta, poput niskog društveno-ekonomskog statusa uz koji se vežu i zdravstveni problemi, a ovo istraživanje to nije uzelo u obzir.”

Zbog toga su neki stručnjaci kritizirali metodologiju studije, tvrdeći da majkama šalje “uvredljivu” i “beskorisnu” poruku.

“Ova studija implicira da bi poteškoće s kojima se susreću majke koje imaju djecu s posebnim obrazovnim potrebama mogle biti posljedica načina na koji su hranile djecu u najranijoj dobi. Stvarnost je puno složenija. Svesti to na izbor prehrane šalje uvredljivu i nekorisnu poruku majkama. Stoga upozoravamo da se s oprezom gleda na rezultate ove studije”, smatra Clare Murphy, glavna izvršna direktorica dobrotvorne organizacije za zdravlje žena BPAS.

Dr. Rosie McNee, suosnivačica dobrotvorne organizacije za prehranu dojenčadi Feed složila se s Murphy.

“Ovu studiju smatramo spornom. Znamo da se obrazovne potrebe djece podudaraju s obrazovnim potrebama njihovih roditelja i njihovim društveno ekonomskim statusom, a roditelji nad time često nemaju kontrolu, no ova studija nije uzela u obzir taj temeljni koncept. Dijelom je to zbog baza podataka koje se koriste za istraživanje prehrane dojenčadi, a ne sadrže neke iznimno važne informacije.”

Pročitajte: Cjepiva protiv raka i bolesti srca mogla bi biti spremna do 2030. godine

Foto: Anastasiia Stiahailo iStock/Getty Images Plus via Getty Images